1. Gubitak i degradacija staništa: Kao i mnoge druge vrste divljih životinja, babuni utječu na gubitak staništa i fragmentaciju zbog ljudskih aktivnosti. Pretvaranje prirodnih staništa u poljoprivredna zemlja, sječa i urbani razvoj može značajno utjecati na populaciju babuna. Kako se njihova staništa smanjuju i postaju fragmentirana, babuni se mogu boriti da pronađu dovoljno hrane i skloništa, što dovodi do pada stanovništva.
2. Lov i propovještenje: Babuni se često love zbog svojih dijelova mesa, krzna i tijela koji se koriste u tradicionalnoj medicini. U nekim se područjima također ubijaju u znak odmazde zbog opaženih oštećenja usjeva ili kao trofeja. Ilegalna trgovina divljim životinjama dodatno doprinosi padu populacije babuna.
3. Sukob ljudskog života: U područjima na kojima se ljudske aktivnosti i babuna preklapaju, može se pojaviti sukob. Babuni mogu izvršiti usjeve i uzrokovati štetu, što dovodi do odmazde od strane poljoprivrednika. Ovaj sukob može rezultirati ubojstvom babuna radi zaštite poljoprivrednih interesa.
4. Bolest: Babuni su osjetljivi na razne bolesti koje mogu decimirati njihovu populaciju. Zarazne bolesti, poput tuberkuloze i žute groznice, mogu se brzo proširiti među babunske trupe i predstavljaju značajne prijetnje njihovom opstanku.
5. Klimatske promjene: Promjena klime donosi dodatne izazove babunima. Izmijenjeni obrasci kiše, porast temperature i promjene vegetacije mogu utjecati na dostupnost hrane i prikladnost staništa, što otežava prilagođavanje babuna.
Ključno je riješiti ove prijetnje kroz napore očuvanja, pravne zaštite i uključenost u zajednicu kako bi se osigurao opstanak babuna i osigurao očuvanje biološke raznolikosti u svojim staništima.