* Smanjenje populacije zebri :Kako se populacija lavova povećava i konzumira sve više zebri, populacija zebri će se neizbježno smanjivati. To je zato što su lavovi učinkoviti grabežljivci i mogu ubiti više zebri odjednom, dok zebre imaju relativno sporu stopu reprodukcije.
Dugoročni učinci :
* Promjene u biljnoj zajednici :S manje zebri koje jedu travu i drugu vegetaciju, biljna zajednica u ekosustavu počet će se mijenjati. Trave i druge biljke koje su prije pasle zebre sada mogu nekontrolirano rasti, što dovodi do promjena u sastavu i strukturi biljne zajednice.
* Promjene u distribuciji i brojnosti drugih biljojeda :Pad populacije zebri također bi mogao utjecati na distribuciju i brojnost drugih biljojeda u ekosustavu. Na primjer, biljojedi koji se natječu sa zebrama za hranu ili stanište mogu doživjeti povećanu konkurenciju i kao rezultat toga njihova populacija opada. Alternativno, biljojedi koji imaju koristi od smanjene konkurencije zebri mogu doživjeti povećanu populaciju.
* Promjene u dinamici predator-plijen :Povećanje broja lavova i smanjenje broja zebri moglo bi poremetiti odnos grabežljivac-plijen između dviju vrsta. To bi moglo dovesti do situacije u kojoj populacija lavova postane prevelika da bi se preostala populacija zebri mogla održati, što bi rezultiralo daljnjim smanjenjem obje vrste.
Ukratko, povećanje populacije lavova i posljedično smanjenje populacije zebri može imati kaskadne učinke na cijeli ekosustav, uključujući promjene u strukturi biljnih zajednica, natjecanje između biljojeda, interakcije predator-plijen i promjene u ciklusu hranjivih tvari. Utjecaji tih promjena mogu biti složeni i nepredvidivi te mogu imati dugotrajne učinke na strukturu i funkciju ekosustava.