1. Povećana populacija glodavaca :Lisice su grabežljivci koji se hrane glodavcima, poput miševa i štakora. Ako se populacija lisica smanji, populacija glodavaca može se povećati neprovjerenim, što dovodi do oštećenja usjeva, konkurencije s drugim divljinama za hranu i stanište i potencijalno širenje bolesti koje nose glodavci.
2. Ometanje prehrambenog lanca :Lisice su dio prehrambenog lanca, gdje plijene glodavcima i drugim malim životinjama, a istovremeno ih plijene veći grabežljivci poput vukova ili planinskih lavova. Ako se populacija lisica smanji, može poremetiti ravnotežu prehrambenog lanca, utječući i na plijen i predatorsku populaciju.
3. Utjecaj na vegetaciju :Glodavci, ako ne kontroliraju grabežljivost lisica, mogu prouzrokovati veliku štetu vegetacijskom i udarnom biljnom populaciji. To može imati posljedice za cijeli ekosustav, jer biljke pružaju hranu i sklonište drugim životinjama i doprinose biološkoj raznolikosti.
4. Promjene u dinamici bolesti :Lisice mogu prenijeti i prenositi bolesti drugim životinjama, uključujući domaće kućne ljubimce i stoku. Ako se populacija lisica smanji, rasprostranjenost određenih bolesti može se promijeniti, što potencijalno utječe na zdravlje drugih vrsta, pa čak i ljudi.
5. Promjene staništa :Lisice igraju ulogu u oblikovanju njihovog staništa kontrolirajući populaciju drugih vrsta. Njihova smanjena prisutnost može dovesti do promjena vegetacije, distribucije plijena i ukupne dinamike ekosustava, što može utjecati na strukturu i funkciju okoliša.
Važno je napomenuti da ekološki učinci mogu varirati ovisno o specifičnoj regiji, ekosustavu i interakcijama vrsta. Odnosi unutar ekosustava su složeni, a utjecaj promjene u jednoj populaciji može imati kaskadne učinke u cijelom sustavu.