1. Gubitak staništa i fragmentacija:divovske pande oslanjaju se na velike, susjedne bambusove šume za njihov opstanak. Međutim, ljudske aktivnosti poput sječa, širenja poljoprivrede i razvoja infrastrukture rezultirale su gubitkom i fragmentacijom staništa, smanjujući raspoloživo stanište za pande i izolirajući populaciju.
2. Kavornica i ilegalna trgovina:Divovske pande povijesno su lovili za svoje dijelove krzna i tijela, posebno njihove kože i lubanje, koji su visoko cijenjeni u ilegalnoj trgovini divljim životinjama. Kavođa predstavlja značajnu prijetnju pandama, unatoč strogim zakonima o očuvanju i naporima za provedbu.
3. Cvjetanje i umiranje od bambusa:bambus, primarni izvor hrane divovskih pande, podvrgava se periodičnim masovnim cvjetajućim događajima. Ovaj prirodni fenomen uzrokuje da bambus stoji da cvijet, sjeme i na kraju umre, stvarajući nedostatak hrane za pande. Masovni cvjetajući događaji bambusa mogu dovesti do lokaliziranog pada stanovništva i povećane konkurencije za prehrambene resurse.
4. Klimatske promjene:Promjena klima predstavlja značajnu dugoročnu prijetnju divovskim pandama. Rastuće temperature, izmijenjeni obrasci oborina i promjena dinamike vegetacije utječu na rast i distribuciju bambusa, što utječe na staništa pande. Klimatske promjene mogu poremetiti dostupnost odgovarajućih staništa i prisiliti pande na prilagodbu ili preseljenje, što dovodi do potencijalnog pada populacije.
5. Bolest i paraziti:divovske pande su osjetljive na različite bolesti i parazite, od kojih neke mogu biti kobne. Na primjer, Distemper, virusna bolest koju prenose domaći psi, identificirana je kao glavni uzrok smrtnosti među divovskim pandama u divljini. Paraziti poput okruglih glista i plućnih glista također mogu utjecati na njihovo zdravlje i dobrobit.
6. Ograničena genetska raznolikost:divovske pande imaju relativno malu veličinu populacije, što dovodi do male genetske raznolikosti. Ova genetska ranjivost čini vrstu manje otpornom na promjenjive okolišne uvjete, bolesti i druge stresore. Inbreeding također može rezultirati smanjenim reproduktivnim uspjehom i povećanom osjetljivošću na zdravstvene probleme.
7. Sukob ljudskog i životinja:Kako se ljudska populacija širi i upada na staništa pande, sukobi mogu nastati. Divovske pande mogu stupiti u kontakt s ljudima, što dovodi do ozljeda ili smrti. Uz to, ljudske aktivnosti poput turizma, konstrukcije infrastrukture i vađenja resursa mogu poremetiti staništa panda i povećati potencijal za negativne interakcije.
Bavljenje tim opasnostima zahtijeva sveobuhvatne napore na očuvanju, uključujući zaštitu staništa, mjere protiv pokretanja, znanstvena istraživanja, obnavljanje staništa i promicanje održivih praksi koje koegzistiraju s očuvanjem Pande. Međunarodna suradnja i svijest javnosti ključni su za osiguranje budućnosti ove ikonične i ranjive vrste.