1. Izolacija: Krzno i kosa pružaju izolaciju, pomažući životinjama da održavaju tjelesnu temperaturu u hladnim okruženjima. Zarobljenjem zraka između osovina kose, sloj krzna ili kose stvara barijeru koja smanjuje gubitak topline. To je posebno važno za životinje koje žive u hladnim klimama, poput polarnih medvjeda, arktičkih lisica i pečata.
2. Zaštita: Krzno i kosa također nude zaštitu od elemenata, uključujući kišu, snijeg i vjetar. Pomažu da kožu održavaju suhu i spriječe gubitak topline od hlađenja vjetra. Uz to, krzno i kosa mogu pružiti zaštitu od fizičkih opasnosti poput oštrih predmeta, trnja ili ugriza insekata.
3. Kamuflaža: Krzno i kosa mogu pružiti prirodnu kamuflažu, omogućujući životinjama da se stapaju sa svojom okolinom i izbjegavaju grabežljivce. Na primjer, mnoge pustinjske životinje imaju svijetlo obojeno krzno ili kosu koja im pomaže da se stapaju s pijeskom, dok životinje koje žive u šumi često imaju tamno ili uzorkovo krzno što im pomaže da se stapaju s drvećem i lišćem.
4. SENSINGING: Neke životinje imaju specijalizirano krzno ili kosu koja služi osjetilnoj funkciji. Na primjer, viske ili vibrisae su duge, grube dlake koje se nalaze oko usta i obrva mnogih sisavaca. Oni djeluju kao taktilni senzori, pomažući životinjama da se kreću u okolišu i otkriju pokret ili prepreke.
5. Komunikacija: U nekim slučajevima krzno ili kosa mogu igrati ulogu u komunikaciji. Na primjer, životinje poput pasa i mačaka koriste svoje krzno za prenošenje emocija i namjera. Oni mogu podići ili smanjiti krzno kako bi signalizirali agresiju ili podnesak.
6. udvaranje: Tijekom udvaranja, neke životinje mogu prikazati ili padati krzno ili kosu kako bi privukle potencijalne prijatelje. Na primjer, muški paunovi imaju složeno perje koje prikazuju kako bi privukli ženke.
7. Adaptacije vode: Neke vodene životinje, poput tuljana i vidra, imaju guste slojeve krzna koji im pomažu da ostanu topli i smanjuju otpornost na vodu dok plivaju.
8. Termoregulacija: Krzno i kosu pomažu u regulaciji tjelesne temperature u promjeni okolišnih uvjeta. Na primjer, životinje koje žive u vrućim klimama mogu imati kratko i tanko krzno kako bi olakšale rasipanje topline, dok one u hladnim klimama imaju dugo i gusto krzno da bi zadržale toplinu.
Općenito, krzno i kosa su svestrane prilagodbe koje služe različitim bitnim funkcijama, omogućujući životinjama da prežive i napreduju u različitim staništima i okruženjima.