Za galebove:
* Gladovanje: Bez njihovih uobičajenih izvora hrane, galebovi bi se suočili s raširenim gladovanjem. To bi dovelo do brzog pada njihovog stanovništva, možda čak i izumiranja.
* Natjecanje i agresija: Uz ograničenu hranu, galebovi bi postali sve agresivniji jedni prema drugima, natječući se za oskudne resurse. To bi moglo dovesti do povećanih teritorijalnih sporova, pa čak i kanibalizma.
* Adaptacija: Tijekom vrlo dugih razdoblja, neki galebovi mogu razviti prilagodbe kako bi preživjeli na novim izvorima hrane. Međutim, ovaj bi postupak bio nevjerojatno spor i neizvjestan.
Za ekosustav:
* Neravnoteža: Seaguli igraju značajnu ulogu u ekosustavu, djelujući i kao grabežljivac i čistač. Njihova odsutnost poremetila bi osjetljivu ravnotežu, što je dovelo do nepredvidivih posljedica.
* Povećani otpad: Bez galebova koji bi se smanjili, smeće i druge organske tvari akumulirali bi se u obalnim područjima, što je dovelo do povećanog zagađenja i bolesti.
* Utjecaj na druge vrste: Pad populacije galeba mogao bi utjecati na druge vrste koje se oslanjaju na njih, poput grabežljivaca koji love galebove ili vrste koje imaju koristi od njihove čišćenja.
Mogući scenariji:
* Ljudi kao izvor hrane: Neki bi mogli nagađati da će se galebovi okrenuti ljudima kao izvoru hrane. Iako je to moguće u ekstremnim slučajevima, malo je vjerojatno da će biti održivo rješenje. Galebovi nisu opremljeni za lov na ljude, a takvo bi se ponašanje vjerojatno susrelo s otporom.
* Evolucijski pomak: Najvjerojatniji scenarij je da bi populacija galeba drastično opadala. Mali broj pojedinaca mogao bi se prilagoditi novim izvorima hrane, ali ovaj bi postupak bio dug i neizvjestan.
Zaključak:
Nepostojanje izvora hrane galeba bila bi glavna katastrofa za vrstu i ekosustav. To bi dovelo do raširenog gladovanja, povećane konkurencije i potencijalno čak izumiranja. Ekološke posljedice bile bi složene i dalekosežne, što je utjecalo na širok raspon vrsta i cjelokupno zdravlje obalnih okruženja.