1. Thick Skin ili Hide: Mnogi sisavci, poput slonova, nosoroga i nilskog konja, imaju debelu kožu koja služi kao oklop, pružajući zaštitu od ugriza, uboda i napada.
2. Kaput od krzna ili guste dlake: Sisavci imaju krzno ili gustu dlaku koja služi kao izolacija od hladne klime. Osim toga, boja krzna može pružiti kamuflažu, omogućujući im da se stope s okolinom i izbjegnu da ih predatori otkriju.
3. Kandže i zubi: Sisavci naoružani oštrim pandžama i zubima mogu se braniti zadavanjem snažnih udaraca i nanošenjem ozljeda grabežljivcima. Na primjer, lavovi, tigrovi i medvjedi imaju jake čeljusti i oštre zube dizajnirane za lov i samoobranu.
4. Brzina i okretnost: Neki sisavci, uključujući jelene, antilope i konje, posjeduju veliku brzinu i okretnost, što im omogućuje da pobjegnu predatorima i izbjegnu opasnost.
5. Noćno ponašanje: Neki sisavci, osobito manji, vode noćni život kako bi izbjegli susrete s predatorima koji su aktivni tijekom dana. Na primjer, mnogi glodavci i oposumi izlaze noću u potrazi za hranom i skloništem.
6. Obrambene kralježnice: Dikobrazi imaju oštra pera ili bodlje koje odvraćaju predatore. Kad su ugroženi, podižu svoja pera i pružaju bodljikavu obranu.
7. Mimikrija: Neki sisavci koriste mimiku kako bi se zaštitili. Na primjer, Batesova mimikrija koju vidimo kod nekih moljaca omogućuje im da oponašaju izgled opasnijih vrsta kako bi zavarali grabežljivce.
8. Ukopavanje: Sisavci koji kopaju jame stvaraju podzemne tunele i jazbine za sklonište i zaštitu. Gofovi, prerijski psi i krtice često stvaraju složene sustave jazbina s višestrukim ulazima i izlazima, pružajući utočište od grabežljivaca i ekstremnih vremenskih uvjeta.
9. Ponašanje u stadu: Mnogi sisavci žive u skupinama i koriste se kao strategija protiv predatora. Zebre, gnuovi i bivoli mogu brže otkriti bilo kakvu opasnost unutar skupine, a manje je vjerojatno da će grabežljivci ciljati veliko krdo u pokretu.
10. Otrov: Neki sisavci, poput kljunara, posjeduju otrovne ostruge ili šiljke koji grabežljivcima mogu nanijeti bolne i potencijalno smrtonosne ozljede.
11. Obrambeni mirisi: Sisavci poput tvorova mogu ispuštati snažne i neugodne mirise kada su ugroženi, učinkovito odvraćajući grabežljivce od progona.
12. Roditeljska skrb: Ženke sisavaca pružaju posvećenu roditeljsku skrb kako bi zaštitile svoje mlade. Oni grade gnijezda, štite svoje potomstvo od grabežljivaca i pružaju hranu i njegu dok mladi ne budu u stanju samostalno preživjeti.
Ovo je samo nekoliko primjera zaštitnih mehanizama i strategija koje pokazuju sisavci. Tijekom svoje milijune godina evolucije, sisavci su se prilagodili različitim okruženjima i izazovima, što je zahtijevalo razvoj ovih zaštitnih i obrambenih alata.