* Okoliš: Različita staništa imaju znatno različite resurse. Bujna livada s obilnom vegetacijom podržat će mnogo više zečeva nego neplodna pustinja.
* Klima: Temperatura, oborine i sezonske promjene utječu na dostupnost hrane i aktivnost grabežljivca, što utječe na nosivost.
* prisutnost grabežljivca: Prisutnost i obilje grabežljivca, poput lisica, kojota, jastreba i sova, mogu dramatično smanjiti populaciju zeca.
* bolest: Izbijanja zečevih bolesti poput miksomatoze i kuniće hemoragične bolesti mogu drastično utjecati na nosivost.
* Ljudska intervencija: Ljudske aktivnosti poput lova, uništavanja staništa i uvedenih vrsta mogu značajno utjecati na veličine populacije zeca.
Umjesto jednog broja, točnije je razmišljati o nošenju kao rasponu:
* Niski kapacitet nošenja: U teškim okruženjima s ograničenim resursima i visokim tlakom grabežljivca, nosački kapacitet mogao bi biti vrlo nizak, možda samo nekoliko zečeva po kvadratnom kilometru.
* Visoka nosivost: U idealnim okruženjima s obilnim resursima i ograničenim grabežljivcima, nosački kapacitet mogao bi biti mnogo veći, možda stotine zečeva po kvadratnom kilometru.
Važno je zapamtiti to:
* nosivost je dinamična: To nije fiksni broj i s vremenom se može fluktuirati zbog promjena u okolišu i drugim čimbenicima.
* Može se pojaviti prenapulacija: Zečevi se mogu brzo reproducirati, a njihova populacija može brzo premašiti nosivost, što dovodi do iscrpljivanja resursa i oštećenja okoliša.
Stoga ne postoji jedini "približni nosački kapacitet" za zečeve. Najbolji način za razumijevanje ovog koncepta je razmotriti specifične čimbenike okoliša i na koji način djeluju na utjecaj na populaciju zeca na određenom mjestu.