* Paša: Kunići su poznati biljojedi koji se hrane raznim biljkama, uključujući zelenilo maslačka. Kada kunići pasu maslačak, mogu smanjiti obilje biljaka maslačka na tom području. Ovaj pritisak ispaše od kunića može dovesti do smanjenja populacije biljaka maslačka.
* Raspršivanje sjemena: Kunići mogu pridonijeti raspršivanju sjemena maslačka. Biljke maslačka proizvode lagane sjemenke sa sićušnim padobranima koji pomažu u njihovoj distribuciji vjetrom. Međutim, kunići također mogu nenamjerno nositi sjemenke maslačka na svom krznu dok se kreću kroz svoje stanište. Ovo raspršivanje sjemena može proširiti biljke maslačka izvan njihove izvorne lokacije, potencijalno povećavajući njihovu populaciju u različitim područjima.
* Natjecanje za resurse: Kunići se mogu natjecati s biljkama maslačka za resurse poput vode i hranjivih tvari u zajedničkom okruženju. Ovo natjecanje za ograničene resurse može utjecati na rast, reprodukciju i opstanak biljaka maslačka, čime se potencijalno ograničava veličina njihove populacije.
* Promjena staništa: Ponašanje kunića pri kopanju može promijeniti fizičku strukturu staništa u kojem rastu biljke maslačka. Ako kunići prekopavaju tlo, stvaraju jazbine ili uklanjaju biljni pokrov, to može izravno ili neizravno utjecati na uvjete potrebne za rast biljaka maslačka. Ova promjena staništa može utjecati na dinamiku njihove populacije.
* Odnosi predator-plijen: Biljke maslačka privlače oprašivače poput pčela i leptira, koji mogu poslužiti kao plijen predatorskim kukcima, pticama i drugim životinjama. Kunići, kao vrsta plijena, mogu utjecati na brojnost ovih grabežljivaca. Promjene u populaciji predatora mogu neizravno utjecati na maslačak, utječući na njihovu interakciju s drugim vrstama u svom ekosustavu.
Sve u svemu, prisutnost zečeva može imati i pozitivne i negativne učinke na populaciju biljaka maslačka. Dinamika populacije maslačka u bilo kojem danom području oblikovana je složenom međuigrom različitih ekoloških čimbenika, uključujući brojnost i ponašanje kunića.