1. Uspostavljanje Nacionalnog parka Galapagos:
Godine 1959. ekvadorska vlada osnovala je Nacionalni park Galapagos, koji pokriva otprilike 97% kopnene površine arhipelaga i 90% morskog područja. Parkom upravlja Uprava Nacionalnog parka Galapagos i fokusira se na zaštitu jedinstvene flore, faune i ekosustava otoka.
2. Svjetska baština UNESCO:
1978. godine, otoci Galapagos proglašeni su mjesto UNESCO -ve svjetskom baštinom, prepoznajući njihovu izvanrednu univerzalnu vrijednost i potrebu za međunarodnom suradnjom kako bi sačuvali njihovu prirodnu baštinu.
3. Morske rezerve:
Mornarički rezervat Galapagos, osnovan 1998. godine, obuhvaća otprilike 133.000 četvornih kilometara oceana koji okružuje otoke. Rezerva ima za cilj zaštititi morske ekosustave i regulirati ribolovne aktivnosti kako bi se osigurala održiva upotreba morskih resursa.
4. Galapagos Conservancy:
Osnovan 1959. godine, The Galapagos Conservancy je međunarodna neprofitna organizacija usmjerena na očuvanje i istraživanje u arhipelaga. Surađuju s Upravom za Nacionalnu parku Galapagos radi podrške znanstvenim istraživanjima, projektima očuvanja i obrazovnim programima.
5. Programi obnove divovskih kornjača:
Provedeno je nekoliko divovskih programa obnove kornjača kako bi se povećala populacija ovih ikoničnih vrsta. Ovi programi uključuju uzgoj u zatočeništvu, zaštitu gnijezda i ponovno uvođenje maloljetničkih kornjača u svoja prirodna staništa.
6. Iskorjenjivanje invazivnih vrsta:
Ulažu se napori da se identificiraju, kontroliraju i iskorijeni uvedene vrste koje predstavljaju prijetnju zavičajnim ekosustavima. Invazivne vrste poput štakora, divljih svinja i uvedenih biljaka mogu poremetiti osjetljivu ekološku ravnotežu Galapagosa.
7. Održive turističke prakse:
Otoci Galapagos popularno su turističko odredište, a naglašene su održive turističke prakse kako bi se smanjio utjecaj turizma na okoliš. Broj posjetitelja je reguliran, a postoje stroga pravila kako bi se osiguralo da turisti ne ometaju divlje životinje ili oštete okoliš.
8. Obrazovanje i svijest:
Obrazovni programi provode se kako bi se podigla svijest među lokalnim zajednicama, turistima i donositeljima odluka o važnosti očuvanja Galapagosa. Obrazovni centri, poput istraživačke stanice Charles Darwin, pružaju mogućnosti za učenje o jedinstvenoj biološkoj raznolikosti otoka i potrebi za očuvanjem.
9. Znanstveno istraživanje:
U tijeku je znanstvena istraživanja ključna za razumijevanje ekosustava otoka Galapagos i informiranje strategija očuvanja. Istraživanje se usredotočuje na ekologiju vrsta, dinamiku populacije, utjecaje klimatskih promjena i genetiku očuvanja.
10. Međunarodna suradnja:
Očuvanje otoka Galapagos globalna je odgovornost, a međunarodna suradnja je neophodna. Ekvador surađuje s međunarodnim organizacijama, nevladinim organizacijama i istraživačkim institucijama kako bi osigurao stručnost u financiranju, razmjenu stručnosti i koordinaciju napora za očuvanje.
Ovi napori imaju za cilj održati integritet i biološku raznolikost otoka Galapagos, istovremeno dopuštajući održivi razvoj i odgovoran turizam.