1. Klimatske promjene :Razdoblje karbona obilježeno je toplom i vlažnom klimom koja je podržavala bujnu vegetaciju. Međutim, pred kraj karbona klima se počela hladiti i sušiti. Ova promjena klime dovela je do postupnog izumiranja mnogih biljnih vrsta iz razdoblja karbona koje su bile prilagođene toplijim i vlažnijim uvjetima.
2. Natjecanje i prilagodba :Kako se klima mijenjala, pojavile su se nove biljne vrste koje su bile bolje prilagođene hladnijim i sušnijim uvjetima. Te nove biljke, poput četinjača i paprati, mogle su se natjecati s mnogim biljkama iz razdoblja karbona koje su bile manje prilagodljive promjenjivom okolišu i na kraju ih zamijeniti.
3. Geološke promjene :Kraj razdoblja karbona također je svjedočio značajnim geološkim promjenama, uključujući formiranje superkontinenta Pangea. Sudar Zemljinih kontinenata uzrokovao je planinske događaje i promjene razine mora. Ove geološke promjene poremetile su staništa mnogih karbonskih biljaka, otežavajući im preživljavanje i razmnožavanje.
4. Biljojed i grabežljivost :Pojava novih biljoždera tijekom kasnog karbona i ranog perma također je pridonijela smanjenju karbonskih biljaka. Te životinje, uključujući kukce, vodozemce i gmazove, hranile su se lišćem, stabljikama i korijenjem karbonskih biljaka, dodatno opterećujući njihovu populaciju.
5. Invazivne vrste :Neki istraživači sugeriraju da je unošenje invazivnih biljnih vrsta iz drugih regija moglo igrati ulogu u opadanju karbonskih biljaka. Ove invazivne vrste mogle su nadmašiti domaće biljke iz razdoblja karbona za resurse i staništa.
Važno je napomenuti da je izumiranje karbonskih biljaka bio postupan proces koji se odvijao tijekom milijuna godina. Bio je to rezultat kombinacije čimbenika, uključujući klimatske promjene, konkurenciju novih biljnih vrsta, geološke promjene, biljojede i potencijalno invazivne vrste.