* Diplomatski pritisak: Zemlje poput Sjedinjenih Država, Australije i Novog Zelanda diplomatskim su kanalima vršile pritisak na Japan da prestane loviti kitove.
* Ekonomske sankcije: Neke su zemlje zaprijetile ekonomskim sankcijama ako Japan nastavi svoju praksu lova na kitove.
* Izuzeće za znanstveno istraživanje: Japan je tvrdio da njegov kitolov služi za znanstvena istraživanja, ali mnoge su zemlje dovele u pitanje valjanost te tvrdnje.
Pravni izazovi
* Presuda Međunarodnog suda pravde (ICJ): U 2014., ICJ je presudio da japanski znanstveni kitolovski program na Antarktiku nije za legitimna znanstvena istraživanja i naredio Japanu da opozove sve dozvole za ubijanje, hvatanje ili liječenje kitova u rezervatu Antarktičkog oceana.
* Domaće parnice: Grupe za zaštitu okoliša podnijele su tužbe pred japanskim sudovima osporivši zakonitost prakse kitolova u toj zemlji.
Javna svijest i aktivizam
* Medijska pokrivenost: Međunarodna medijska pozornost podigla je globalnu svijest o pitanju japanskog kitolova, što je izazvalo bijes i pritisak javnosti.
* Aktivizam za okoliš: Organizacije za zaštitu okoliša, poput Greenpeacea i Sea Shepherda, provodile su prosvjedne kampanje, uključujući izravne akcije na moru kako bi prekinule japanske operacije kitolova.
Domaći čimbenici
* Promjena javnog mnijenja: S vremenom se javno mnijenje u Japanu promijenilo, s više ljudi koji se protive kitolovu zbog ekoloških problema i svijesti o međunarodnoj kritici.
* Ekonomska razmatranja: Profitabilnost kitolova je opala, što ga je učinilo manje ekonomski održivim za japanske kitolovce.
Kao rezultat ovih kombiniranih čimbenika, japanska vlada odlučila je okončati svoj kontroverzni znanstveni kitolovski program na Antarktici 2018. i objavila svoju namjeru da se povuče iz Međunarodne komisije za kitolov (IWC), međunarodnog tijela odgovornog za reguliranje aktivnosti kitolova. Međutim, Japan nastavlja obavljati obalni kitolov unutar svojih suverenih voda pod prigovorom na moratorij IWC-a na komercijalni kitolov.