Kako je ljubičasta labavica promijenila ekološku hranidbenu mrežu otkako je predstavljena?

Ljubičasta labavica (Lythrum salicaria) je močvarna biljka porijeklom iz Europe i Azije koja je unesena u Sjevernu Ameriku početkom 19. stoljeća. Od tada se brzo proširio i postao glavna invazivna vrsta, mijenjajući ekološku hranidbenu mrežu na nekoliko načina:

Natjecanje s domaćim biljkama:

Ljubičasta labavica vrlo je konkurentna biljka koja može brzo nadmašiti domaće močvarne biljke za resurse kao što su sunčeva svjetlost, hranjive tvari i voda. Time se smanjuje raznolikost i brojnost autohtonih biljnih vrsta, što dovodi do pojednostavljenja biljne zajednice i gubitka staništa za autohtone životinje.

Promjene u kruženju nutrijenata:

Ljubičasta labavica ima drugačiji oblik rasta i obrasce unosa hranjivih tvari u usporedbi s domaćim biljkama. Akumulira visoke razine hranjivih tvari u svojim tkivima, osobito dušika i fosfora. To mijenja procese kruženja hranjivih tvari u ekosustavu, utječući na dostupnost hranjivih tvari za druge biljke i organizme.

Utjecaj na zajednice insekata:

Ljubičasta labavica privlači i podržava drugačiju zajednicu kukaca u usporedbi s domaćim biljkama. Broj nekih domaćih kukaca koji se oslanjaju na izvorne biljke za hranu i stanište mogao bi se smanjiti, dok bi se broj drugih vrsta kukaca koji su prilagođeni ljubičastom labavcu mogao povećati. Ovaj poremećaj zajednica kukaca može imati kaskadne učinke na druge organizme u hranidbenoj mreži, poput ptica i drugih životinja koje se oslanjaju na insekte za hranu.

Promjene u strukturi staništa:

Ljubičasta labavica formira guste monokulture koje mogu promijeniti fizičku strukturu staništa. Ove guste sastojine smanjuju količinu svjetlosti koja dopire do tla, što može spriječiti rast drugih biljaka i stvoriti manje raznoliko i složeno stanište. Ova promjena u strukturi staništa može imati negativan utjecaj na različite vrste divljih životinja koje se oslanjaju na specifične uvjete staništa.

Utjecaj na više trofičke razine:

Promjene izazvane ljubičastom labavom utječu na više trofičke razine u hranidbenoj mreži. Na primjer, ptice i druge životinje koje se hrane kukcima povezanim s domaćim biljkama mogu doživjeti pad u dostupnosti hrane, što dovodi do smanjenja populacije ili promjena u njihovoj prehrani. Slično tome, grabežljivci koji se oslanjaju na te ptice i životinje kao plijen također mogu biti neizravno pogođeni.

Općenito, uvođenje ljubičastog labavca poremetilo je ekološku hranidbenu mrežu mijenjajući biljne zajednice, kruženje hranjivih tvari, zajednice kukaca, strukturu staništa i utječući na različite trofičke razine. Učinci invazije ljubičastog labavca mogu se proširiti kroz cijeli ekosustav i imati dugoročne posljedice za biološku raznolikost i ekološko funkcioniranje u močvarama.