Sirova sol se minira iz podzemnih kupola sa soli ili se oporavlja iz rudnika otvorenih pića. Izvađena sol je u početku u velikim komadima ili kristalima i podvrgava se različitim fazama obrade kako bi je pročistila. To uključuje drobljenje u manje čestice, pranje za uklanjanje nečistoća i sušenje kako bi se smanjio sadržaj vlage.
Čistoća sirove soli varira ovisno o lokaciji i geološkim uvjetima soli. Neke naslage sirove soli mogu sadržavati visoku razinu nečistoća, uključujući minerale, pijesak i glinu, dok druge mogu biti čistije.
Sirova sol se prvenstveno koristi kao začin u hrani, ali ima i razne industrijske primjene. Koristi se u očuvanju hrane, stvaranju kemikalija poput klora i natrijevog hidroksida i sprječavanja stvaranja leda na cestama i šetnicama tijekom zime.
Da bi se dobila jestiva sol, sirova sol prolazi kroz dodatne postupke rafiniranja kako bi se poboljšala njegova čistoća, uklonila nečistoće i dodala sredstva za probijanje kako bi se spriječilo skupljanje. Proces rafiniranja može uključivati daljnje pranje, sušenje, prosijavanje i miješanje s aditivima poput joda ili fluorida kako bi se poboljšala njegova hranjiva vrijednost.
Važno je napomenuti da iako sirova sol pruža bitne minerale, pretjerana konzumacija soli, bez obzira na oblik, može dovesti do štetnih zdravstvenih učinaka poput visokog krvnog tlaka, problema s bubrezima i zadržavanja tekućine. Stoga su umjerenost i slijedeće preporučene smjernice za dnevne unose ključne kada se koriste sirova sol ili bilo koji oblik soli u kulinarskim primjenama ili prehrambenim praksama.