1. Smanjena propusnost kože i škrge:
Morske ribe imaju smanjenu propusnost kože i škrge, što pomaže u smanjenju gubitka vode. Njihova koža može biti prekrivena debelim slojem sluzi koji djeluje kao barijera protiv difuzije vode. Uz to, škrge morske ribe imaju specijalizirane stanice koje pomažu u regulaciji transporta iona i kretanju vode.
2. Aktivna apsorpcija iona:
Morske ribe aktivno apsorbiraju esencijalne ione, poput natrija (Na+) i klorida (Cl-), iz okolne morske vode kroz specijalizirane mehanizme transporta iona na škrgama. Ova aktivna apsorpcija pomaže u održavanju veće unutarnje koncentracije ovih iona, suprotstavljajući se tendenciji gubitka vode u morskoj vodi.
3. osmoregulacija u bubrezima:
Bubrezi morske ribe igraju presudnu ulogu u osmoregulaciji selektivnim izlučivanjem viška vode i zadržavajući esencijalne ione. Bubrežne tubule u bubrezima odgovorni su za reapsorbiranje vitalnih iona i omogućavanje uklanjanja viška vode u urinu.
4. Izlučivanje viška iona:
Osim selektivne apsorpcije iona, morske ribe također imaju mehanizme za izlučivanje viška iona koje se akumuliraju iz morske vode. Specijalizirane stanice na škrgama i crijevima pomažu u uklanjanju ovih viška iona, sprečavajući ih da se izgrade do toksične razine.
5. Adaptacije ponašanja:
Neke morske ribe pokazuju prilagodbe ponašanja kako bi pomogle u upravljanju njihovom vodenom ravnotežom. Na primjer, određene ribe mogu tražiti staništa s nižom slanošću, poput estuarija ili bočastih voda, gdje je osmotski pritisak bliži njihovim unutarnjim uvjetima.
Korištenjem ovih adaptacija, morske ribe mogu održavati svoju unutarnju vodenu ravnotežu, čak i usprkos stalnom osmotskom izazovu koji predstavlja okolna morska voda. Ovi mehanizmi omogućuju im da prežive i napreduju u svojim morskim staništima.