Solarni ribnjaci djeluju apsorbiranjem sunčeve svjetlosti i pretvaranjem u toplinu. Voda u ribnjaku zagrijava sunčeve zrake, a toplina se potom čuva u vodi. Toplina se može koristiti za proizvodnju električne energije vožnjom turbine ili se može koristiti za zagrijavanje zgrada ili pružanje tople vode.
Učinkovitost solarnog ribnjaka određuje se brojnim čimbenicima, uključujući veličinu ribnjaka, dubinu vode, količinu sunčeve svjetlosti i vrstu materijala koji se koriste za izgradnju ribnjaka. Solarni ribnjaci obično su konstruirani s crnom oblogom za apsorbiranje sunčeve svjetlosti, a često su prekriveni slojem stakla ili plastike kako bi se smanjilo isparavanje i gubitak topline.
Solarni ribnjaci imaju niz prednosti u odnosu na ostale oblike obnovljive energije, poput vjetroelektrane i solarnih fotonaponskih stanica. Solarni ribnjaci su relativno jeftini za izgradnju i održavanje, a električnu energiju mogu proizvesti 24 sata dnevno, čak i kad sunce ne sja. Solarni ribnjaci također su pouzdan izvor energije i ne proizvode zagađenje.
Međutim, solarni ribnjaci također imaju neke nedostatke. Potrebna im je velika količina zemlje, a može ih je teško izgraditi u područjima s jakim vjetrovima ili jakim kišnim padavinama. Solarni ribnjaci također mogu biti izvor rasta algi, što može smanjiti njihovu učinkovitost.
Unatoč tim nedostacima, solarni ribnjaci su obećavajući oblik obnovljive energije. Oni su ekonomičan i pouzdan način stvaranja električne energije i ne stvaraju nikakvo zagađenje. Solarni ribnjaci vjerojatno će igrati sve važniju ulogu u svjetskoj energetskoj mješavini u budućnosti.