Početne faze:
* Povećana stopa disanja: Ribe će u početku pokušati nadoknaditi povećanjem brzine disanja, gutajući na površinu ili žestoko pomičući škrge.
* Povećani broj otkucaja srca: Da bi isporučili ograničeni kisik u vitalne organe, srce brže kuca.
* Usporavanje metabolizma: Za očuvanje energije, stopa metabolizma ribe smanjuje se. To znači da postaju manje aktivni i spori.
* Krvna kiselost: Kako tijelo ribe počinje razgraditi ugljikohidrate za energiju bez dovoljno kisika, proizvodi mliječnu kiselinu, što dovodi do povećane kiselosti u krvi.
Napredne faze:
* Oštećenja tkiva: Ako se uskraćivanje kisika nastavi, tkiva počinju pretrpjeti oštećenja, posebno mozak, srce i škrge.
* Gubitak koordinacije: Kako se funkcija mozga pogoršava, riba će izgubiti koordinaciju, postati dezorijentirana i može plivati pogrešno.
* Gubitak svijesti: Na kraju će riba izgubiti svijest i postati neodgovorna.
Smrt:
* gušenje: Ako se uskraćivanje kisika nastavi, riba će se na kraju ugušiti i umrijeti. Točno vrijeme koje je potrebno ovisi o čimbenicima poput vrsta, temperature vode i ozbiljnosti iscrpljivanja kisika.
Važne napomene:
* Različite vrste: Različite vrste riba imaju različite tolerancije za nisku razinu kisika. Neki su više prilagođeni okruženjima s manje kisika (npr. Riba na dnu) od drugih.
* Temperatura vode: Toplija voda ima manje kisika, što ribu čini osjetljivije na uskraćivanje kisika.
* zagađenje: Zagađenje iz kanalizacije, industrijskog otpada ili poljoprivrednog otjecanja može iscrpljivati razinu kisika u vodenim tijelima, što predstavlja prijetnju ribljim populacijama.
Važno je zapamtiti da se ribe oslanjaju na otopljeni kisik u vodi kako bi preživjele. Sve promjene u kvaliteti vode koje smanjuju razinu kisika mogu imati razorne posljedice za riblju populaciju.