Zagađenje: Onečišćenje, uključujući izlijevanje nafte, ispuštanje iz kanalizacije, oborinske vode i poljoprivredno otjecanje, može ugušiti koraljne grebene, blokirajući sunčevu svjetlost i sprječavajući rast koralja. Kemikalije mogu otrovati morski život i mogu imati negativan utjecaj na rast koralja i reproduktivni uspjeh riba. Otjecanje gnojiva i pesticida koji se koriste u poljoprivredi može dovesti do cvjetanja algi koje guše koraljne grebene i narušavaju ravnotežu u ekosustavu hranidbenog lanca.
Klimatske promjene: Rastuće temperature oceana zbog globalnog zatopljenja mogu izbijeliti i ubiti koralje, a ekstremne vremenske prilike, poput uragana i tajfuna, mogu uništiti koraljne grebene. Zakiseljavanje, odnosno snižavanje pH razine u oceanu zbog apsorpcije ugljičnog dioksida, također je prijetnja koraljnim grebenima. Zakiseljavanje oceana otežava koraljima izgradnju i održavanje kostura, što može dovesti do kolapsa koraljnih grebena.
Prekomjerni ribolov može poremetiti hranidbeni lanac i smanjiti broj predatora koji kontroliraju populaciju biljojeda. To može dovesti do povećanja broja biljojeda, koji mogu oštetiti greben pasući na koraljima. Prekomjerni izlov također može dovesti do izravnog hvatanja žaba kao izvora hrane.
Slučajni ulov: Žablje se mogu nenamjerno uhvatiti u ribarske mreže i koće, što može dovesti do njihove smrti.
Turizam: Nekontrolirani turizam može dovesti do gaženja koraljnih grebena i uništavanja staništa riba žaba. Ronioci i ronioci također mogu baciti sidra na koraljne grebene, što ih može oštetiti.