1. Iscrpljivanje resursa :Previše plijena u okruženju može dovesti do prekomjerne potrošnje i iscrpljivanja resursa, poput hrane i vode. Ovo nadmetanje za resurse može rezultirati pothranjenošću, gladovanjem i ukupnim smanjenjem zdravlja populacije plijena.
2. Degradacija staništa :Pretjerana ispaša i prekomjerna konzumacija povećanim brojem plijena može uzrokovati značajnu štetu okolišu. Na primjer, pretjerana ispaša može uništiti vegetaciju, što dovodi do erozije tla, gubitka bioraznolikosti i ukupne degradacije ekosustava.
3. Povećana konkurencija :S velikim brojem jedinki plijena koje se natječu za resurse, postoji povećana intraspecifična konkurencija unutar vrste plijena. Ovo natjecanje može dovesti do viših razina stresa, smanjenog reproduktivnog uspjeha i ukupne nestabilnosti stanovništva.
4. Širenje bolesti :Prenapučenost plijena može olakšati širenje bolesti i parazita. Stalna neposredna blizina jedinki olakšava brzi prijenos patogena, potencijalno uzrokujući pad populacije ili izbijanje zaraznih bolesti.
5. Dinamika predator-plijen :Prenapučenost plijena također može utjecati na vrste predatora. Dok obilan plijen u početku može koristiti grabežljivcima, nagli pad populacije plijena zbog iscrpljivanja resursa ili bolesti može rezultirati padom populacije grabežljivaca koji uvelike ovise o tom plijenu za preživljavanje. To može poremetiti osjetljivu ravnotežu predatora i plijena u ekosustavu.
6. Natjecanje s drugim vrstama :Prenaseljenost jedne vrste plijena može utjecati na druge vrste plijena koje dijele iste resurse. Povećano natjecanje za hranu i stanište može negativno utjecati na opstanak i reprodukciju drugih vrsta, potencijalno dovodeći do njihovog propadanja.
Stoga je održavanje ravnoteže između populacija predatora i plijena te poduzimanje mjera za sprječavanje prenapučenosti ključno za osiguranje stabilnosti i zdravlja okoliša.