Ponašanje polaganja jaja kod vinskih mušica:
1. Mjesta za polaganje jaja: Voćne mušice obično polažu jajašca na ili u blizini potencijalnih izvora hrane, poput trulog voća, povrća ili drugih vlažnih organskih materijala. Privlače ih mirisi koje emitiraju te tvari, a koji služe kao znakovi za lociranje prikladnih mjesta za polaganje jaja.
2. Broj jaja: Ženke vinskih mušica mogu polagati više jaja odjednom. Broj jaja koje položi jedna ženka može varirati ovisno o čimbenicima kao što su vrsta, dob i uvjeti okoliša. Neke vrste voćnih mušica mogu položiti i do nekoliko stotina jaja tijekom svog životnog vijeka.
3. Morfologija jaja: Jaja voćne mušice obično su mala, ovalnog oblika i bijele ili blijede boje. Prekriveni su zaštitnim korionom, koji pruža strukturnu potporu i zaštitu unutarnjeg embrija.
4. Pričvršćivanje na podlogu: Voćne mušice često svoja jajašca pričvršćuju na površinu podloge pomoću ljepljive tvari koju proizvodi ženka. To pomaže zadržati jajašca na mjestu i sprječava njihovo lako izbacivanje.
5. Razvoj unutar jajeta: Nakon polaganja, jaja prolaze kroz embrionalni razvoj. Embrij se razvija u ličinku (crv) unutar jajeta prije izlijeganja. Trajanje ovog razvoja može varirati ovisno o vrsti i okolišnim čimbenicima poput temperature i vlažnosti.
6. Šrafiranje: Nakon što je ličinka potpuno razvijena, izbija iz ljuske jajeta kroz proces poznat kao izleganje. Tek izlegla ličinka, ili ličinka u prvom stupnju, mala je i počinje se hraniti okolnim organskim materijalom, obično raspadajućim voćem ili drugom organskom tvari.
Sve u svemu, sposobnost vinskih mušica da polažu jaja i prođu potpunu metamorfozu značajno pridonosi njihovom uspjehu i prilagodljivosti kao vrste. Njihove plodne reproduktivne sposobnosti i sposobnost korištenja širokog spektra organskih tvari za razvoj ličinki omogućuju im da napreduju u različitim okruženjima.