1. Oštećenje koralnog tkiva: Koraljni polipi, živi organizmi koji grade grebene, imaju osjetljivo tkivo koje se može lako oštetiti fizičkim kontaktom. Dodirni koralji mogu uzrokovati ogrebotine i lomove u tkivu, što ih čini osjetljivim na infekciju i bolest.
2. Prijenos bolesti: Ljudski dodir može prenijeti štetne bakterije i patogene s naše kože u koralje. Ovi patogeni mogu uzrokovati izbjeljivanje koralja, proces u kojem koralji gube svoje simbiotske alge i postaju bijeli. Izbjeljivanje koralja može dovesti do smrti kolonije koralja ako ne i preokrenu.
3. Poremećaj rasta koralja: Dodirni koralji mogu poremetiti njihove obrasce rasta i ometati njihove reproduktivne procese. Koralji rastu polako, a svaka poremećaja može vratiti svoj razvoj i ometati cjelokupno zdravlje ekosustava grebena.
4. Sedimentacija: Kad ljudi dodiruju koralje, često miješaju sediment iz okolne vode. Sediment može ugušiti koralje, blokirajući sunčevu svjetlost i sprječavajući ih da se hrane. Visoka razina sedimentacije može dovesti do smrti koralja i degradacije ekosustava grebena.
5. Strukturna oštećenja: Dodirni koralji mogu uzrokovati fizičko oštećenje njihovih osjetljivih struktura. Na primjer, razgranavanje korala može se lako slomiti ako se s njima postupa ili zakorači. Ova vrsta oštećenja može potrajati dugo vremena, utječući na ukupnu stabilnost grebena.
Kako bi zaštitili koraljne grebene i sačuvali svoju nevjerojatnu biološku raznolikost, ključno je izbjegavati ih dodirivati i slijediti odgovorne prakse ronjenja i ronilacije. Poštujući podvodno okruženje i čuvanje sigurnog udaljenosti od koralja omogućava im da napreduju i osiguravaju dugoročno zdravlje naših oceana.