1. Paraziti: Konjski gnoj može sadržavati razne parazite, poput okruglih glista, trakava i muha od bota, koji mogu zaraziti ispašu životinja.
2. Bakterije: Svježi gnoj unosi štetne bakterije poput E. coli i salmonele koje mogu uzrokovati bolest kod životinja i ljudi.
3. Hranjive tvari: Iako gnoj pruža hranjive tvari tlu, svježi gnoj može sagorijevati biljke zbog visokog udjela dušika. To može dovesti do lošeg rasta i oštećenja na pašnjaku.
4. Spore: Svježi gnoj može sadržavati gljivične spore, što može uzrokovati respiratorne probleme u ispaši životinja, posebno konja.
5. Muhe: Svježi gnoj privlači muhe, koje mogu širiti bolesti i biti smetnja životinjama i ljudima.
Kako umanjiti rizike:
* Kompostiranje: Kompostiranje gnoja najmanje 6 mjeseci eliminira većinu parazita, bakterija i štetnih spora.
* Rasprostranjeno: Čak se i kompostirani gnoj treba prostirati na tanko kako bi se izbjeglo spaljivanje pašnjaka.
* Ne koristite na mladim životinjama: Nikada ne koristite gnoj na pašnjacima koje su ispale mlade, ranjive životinje.
* Pravilno upravljanje gnojem: Spremite gnoj u određenom području daleko od pašnih područja kako bi se spriječilo onečišćenje.
* rotacija: Zakrenite površine ispaše kako biste smanjili nakupljanje parazita i bakterija.
Zaključak:
Iako konjski gnoj može biti vrijedno gnojivo, širenje svježeg stajskog gnoja na ispašu pašnjaka predstavlja značajne rizike. Kompostiranje i odgovorno upravljanje gnojem ključni su za minimiziranje rizika i osiguranje zdravlja vaših životinja i pašnjaka.