1. Voštana kutikula:Neke vrste mahovina imaju voštanu kutikulu na lišću i stabljici. Ovaj voštani sloj djeluje kao zaštitna barijera protiv gubitka vode, topline i UV zračenja.
2. Otpornost na isušivanje:Mahovine posjeduju izvanrednu sposobnost toleriranja isušivanja ili ekstremnog isušivanja. Kada je vode malo, mahovine mogu ući u stanje mirovanja, gdje se njihove metaboličke aktivnosti značajno usporavaju, što im pomaže da prežive teške uvjete.
3. Tolerancija na ekstremna okruženja:Mahovine su poznate po svojoj prilagodljivosti i toleranciji na ekstremna okruženja. Mogu se pronaći u različitim staništima, od vrućih pustinja do hladnih polarnih regija, pokazujući njihovu otpornost.
4. Kemijska obrana:Određene mahovine proizvode sekundarne metabolite s antimikrobnim i antifungalnim svojstvima. Ovi spojevi pomažu odvratiti potencijalne predatore, poput insekata i mikroba, te štite mahovinu od bolesti.
5. Natjecanje i alelopatija:Neke vrste mahovina mogu ispuštati alelopatske tvari, koje su kemijski spojevi koji inhibiraju klijanje ili rast drugih biljaka u blizini. Otpuštanjem ovih tvari, mahovine mogu steći konkurentsku prednost u stjecanju resursa poput vode i hranjivih tvari.
6. Nespolno razmnožavanje:mahovine se prvenstveno razmnožavaju nespolno kroz fragmentaciju i proizvodnju spora. Te im metode omogućuju brzo naseljavanje novih područja i etabliranje u različitim staništima.
7. Simbiotski odnosi:neke mahovine stvaraju korisne odnose s drugim organizmima, poput određenih bakterija i gljiva. Ove asocijacije mogu poboljšati usvajanje hranjivih tvari i obranu mahovine od stresora iz okoliša.
Općenito, otpornost i prilagodljivost mahovina, zajedno s njihovom sposobnošću da prežive u ekstremnim okruženjima, pridonose njihovom uspjehu kao pionirskih vrsta u kolonizaciji poremećenih staništa i njihovoj postojanosti u različitim ekosustavima.