1. debelo krzno ili izolacija :Mnoge životinje u hladnim klimama imaju debelo krzno, perje ili sloj masti koji pruža izolaciju. To im pomaže uroniti toplinu tijela i spriječiti gubitak topline. Na primjer, polarni medvjedi imaju gusto, višeslojno krzno koje ih zagrijava čak i kod smrzavanja arktičke temperature.
2. Smanjena površina :Neke su životinje razvile manju veličinu tijela ili kompaktni oblik kako bi smanjile površinu. Ova adaptacija minimizira gubitak topline jer je manja površina tijela izložena hladnim temperaturama. Na primjer, arktičke lisice imaju kraće noge i uši, što im pomaže da sačuvaju toplinu tijela.
3. Hibernacija :Mnoge životinje preživljavaju hladne zime hibernacijom. Tijekom hibernacije, njihova metabolička brzina usporava i ulaze u duboko stanje spavanja u kojem čuvaju energiju. Na primjer, medvjedi, glodavci i neki gmazovi hiberniraju tijekom zimskih mjeseci kada je hrana oskudna, a temperature padaju.
4. Migracija :Neke se životinje odluče migrirati u toplije regije tijekom hladnih sezona. To im omogućava da pobjegnu od najoštrijih uvjeta i pronađu povoljnija staništa za preživljavanje. Na primjer, ptice poput arktičkih terkova migriraju na jug u toplije klime tijekom zimskih mjeseci.
5. Adaptacije ponašanja :Životinje mogu pokazati promjene u ponašanju kako bi se prilagodili hladnim okruženjima. Neki se druže u skupinama za očuvanje tjelesne topline, dok drugi traže utočište u burama, gužvama ili špiljama. Na primjer, pingvini se gube u velikim skupinama kako bi ostali topli i zaštitili se od hladnih vjetrova.
6. Fiziološke prilagodbe :Neke životinje imaju specifične fiziološke prilagodbe koje im pomažu da toleriraju hladne temperature. Na primjer, neki imaju visoku bazalnu metaboličku brzinu koja stvara toplinu, dok drugi imaju prilagodbe krvnih žila koje minimiziraju gubitak topline iz ekstremiteta.
7. skladištenje masti :Životinje često pohranjuju rezerve masti za pružanje izolacije i energije tijekom razdoblja oskudice hrane. Na primjer, brtve imaju debeli sloj bljeskova koji ih izolira i pruža izvor energije kada je hrana ograničena.
8. Promjene boje :Neke životinje, poput arktičkih zečeva, zimi mijenjaju boju krzna iz smeđe u bijelu. Ova kamuflaža pomaže im da se stapaju sa svojom snježnom okolinom, pružajući zaštitu od grabežljivaca.
9. Povećani protok krvi :Neke životinje imaju adaptacije koje reguliraju protok krvi kako bi se osiguralo da bitni organi ostanu topli. Na primjer, Caribou ima specijalizirane cirkulacijske sustave koji čuvaju toplinu u svojim ekstremitetima, sprječavajući mraz.
10. Termoregulacija ponašanja :Životinje mogu prilagoditi svoje ponašanje za održavanje tjelesne topline. Mogli bi se zabiti na suncu, tražiti tople mikroklime ili prilagoditi razinu svoje aktivnosti kako bi umanjili potrošnju energije.
11. Proteini protiv smrzavanja :Određene životinje proizvode proteine protiv smrzavanja koji sprječavaju stvaranje kristala leda u tjelesnoj tekućini, omogućujući im da preživljavaju temperature sub-nula. Na primjer, neke vrste riba na Antarktici proizvode ove proteine kako bi zaštitile svoja tkiva.
12. Zimsko spavanje :Neke životinje, poput određenih insekata, ulaze u stanje zimske dormancije zvane dijapauza. Tijekom dijapauze, njihov se razvoj usporava ili zaustavlja, omogućujući im da prežive teške zimske uvjete.
Te su prilagodbe ključne za životinje da prežive u hladnim okruženjima. Boreći se na izazove niskih temperatura, ograničenih resursa i teških vremenskih uvjeta, ove izvanredne prilagodbe omogućuju životinjama da napreduju u čak i najhladnijim staništima na zemlji.