1. Namjerno istrebljenje:
* Lov na kože i meso: Tijekom 19. stoljeća, bizoni su neumoljivo lovili svoje kože, koje su se koristile za odjeću, pojaseve i drugu robu. Meso je također bilo izvor hrane, posebno za doseljenike i plemena Indijanca koji su bili prisiljeni na rezervacije.
* Istrebljenje koje sponzorira vladu: Američka vlada aktivno je potaknula ubojstvo bizona kao način da oslabi plemena Indijanca, koja su se na njih oslanjala na opstanak. To je bilo dio veće politike prisilne asimilacije i raseljavanja.
2. Bolest:
* Bolesti goveda: Dok su europski doseljenici doveli stoku i drugu stoku na zapad, uveli su bolesti poput Rinderpesta i bruceloze, što je također utjecalo na Bison.
3. Gubitak staništa:
* Naselje i poljoprivreda: Širenje poljoprivrede i naselja drastično je smanjilo bizonove prirodne ispaše.
Posljedice:
* blizu izumiranja: Do kraja 19. stoljeća stanovništvo bizona smanjeno je s procijenjenih 30-60 milijuna na samo nekoliko stotina.
* Ekološki utjecaj: Nestanak bizona imao je dubok utjecaj na ekosustav, utječući na travnjake, grabežljivce poput vukova i cijeli prehrambeni lanac.
* Kulturni gubitak: Bison je igrao središnju ulogu u kulturama i tradicijama plemena Indijanca. Njihov pad bio je veliki udarac njihovom načinu života.
napori za oporavak:
* Programi očuvanja: Kroz napore na očuvanju, populacija bizona se postupno oporavljala, iako su i dalje ranjiva vrsta.
* Nacionalni parkovi: Nacionalni parkovi poput Nacionalnog parka Yellowstone služe kao važna utočišta za bizona.
Iako se populacija bizona donekle oporavila, priča o njihovom bliskom izumiranju podsjetnik je na utjecaj koji ljudi mogu imati na prirodni svijet i važnost održivih praksi.