Natjecanje:
* Natjecanje resursa: Obje se vrste mogu natjecati za iste resurse poput hrane, vode, skloništa ili mjesta gniježđenja. Što je slične njihove potrebe, to je intenzivnija konkurencija. To može dovesti do jedne vrste koja rezultira drugom, ili do obje vrste prilagođavanja za upotrebu malo drugačijih resursa.
* Interspecifična konkurencija: Ovo je konkurencija između različitih vrsta. Ishod ovisi o relativnoj kondiciji svake vrste, na koju mogu utjecati faktori poput:
* Obilje: Ako je jedna vrsta obilnija, možda će biti u stanju nadoknaditi drugu za resurse.
* reproduktivna stopa: Vrsta koja se brže reproducira može biti sposobna preživjeti konkurenciju.
* Učinkovitost: Vrsta koja je učinkovitija u dobivanju resursa može imati prednost.
Suživot:
* Particija resursa: Vrste se mogu razvijati kako bi se specijalizirale za različite resurse, smanjujući konkurenciju. Na primjer, različite vrste ptica mogu se specijalizirati za različite vrste insekata ili koristiti različite dijelove stabla za gniježđenje.
* pomak znakova: Vrste mogu razvijati razlike u fizičkim ili bihevioralnim karakteristikama koje minimiziraju konkurenciju. To bi moglo uključivati promjene u prehrani, veličini tijela ili čak ponašanju parenja.
* uzajamnost: U nekim slučajevima dvije vrste mogu razviti obostrano koristan odnos, poput čistije ribe koja uklanja parazite iz veće ribe.
Predacija:
* Interakcije grabežljivca-i-pray: Jedna vrsta može postati plijen drugom. To može dovesti do fluktuacija stanovništva kao ciklus populacije grabežljivca i plijena.
Ostale mogućnosti:
* Prijenos bolesti: Ako su vrste usko povezane, mogu biti osjetljive na iste bolesti.
* Hibridizacija: U nekim se slučajevima slične vrste mogu križati, što dovodi do stvaranja novih hibridnih vrsta.
Ishod ovisi o:
* Stupanj sličnosti: Što su slične vrste, to je veći potencijal za konkurenciju.
* Obilje resursa: Ako su resursi oskudni, konkurencija će biti intenzivnija.
* Natjecateljska sposobnost svake vrste: Vrsta koja je učinkovitija u stjecanju resursa bit će uspješnije.
* Prisutnost drugih čimbenika: Predatori, bolesti i promjene okoliša također mogu utjecati na ishod.
Primjeri:
* Lavovi i leopardi: Te velike mačke dijele staništa u Africi, a često se natječu za plijen. Leopardi su manji i okretniji, omogućavajući im lov na drveće, dok su lavovi veći i društveniji, omogućujući im da sruše veći plijen. Ovaj primjer ilustrira podjelu resursa.
* Crvene vjeverice i sive vjeverice: Sive vjeverice su veće i agresivnije, a na mnogim su područjima iscrpile crvene vjeverice. To ilustrira interspecifičnu konkurenciju.
Općenito, interakcija između dvije slične životinje koje dijele stanište može biti složena i dinamična. Ishod ovisi o specifičnim vrstama koje su uključene i okolišnim uvjetima.