Koje su biljke ili životinje bile opasne u tercijarnom razdoblju?

Tijekom tercijarnog razdoblja (prije otprilike 65 milijuna do 2,6 milijuna godina), nekoliko biljaka i životinja predstavljalo je značajne opasnosti za stanovnike zemlje. Evo nekoliko zapaženih primjera:

Biljke:

- divovska stabla crvenog drveta (Sequoia Sempervirens): Ova masivna stabla, od kojih neka postoje i danas, mogla bi narasti i do 379 stopa (115 metara) i imala su izuzetno čvrstu koru. Njihova čista veličina i padajuća krhotina predstavljali su rizike za one ispod.

Životinje:

- Dinosauri: Iako je većina vrsta dinosaura izumrla na kraju krede, nekoliko je preživjelo u ranom tercijarnom razdoblju, poput tirannosaurusa i triceratopa. Ovi veliki grabežljivci predstavljali su značajne prijetnje drugim životinjama.

- Titanoboa cerrejonensis: Ova ogromna zmija živjela je tijekom paleocenske epohe i smatra se najvećom zmijom za koju se zna da je ikada postojala. Izmjerio je duljinu do 43 metra i težio je oko 2.500 funti (1.134 kilograma).

- Giant Ground Sloths (Megatherium americanum): Ovi masivni biljojedi mogli su dostići visine do 20 metara (6 metara) i težiti nekoliko tona. Njihova snaga i kandže mogli bi predstavljati opasnosti za druge životinje i ljude ako im prijeti ili naiđe.

- Saber-zuši tigrovi (Smilodon Populator): Ti su veliki grabežljivci bili poznati po svojim istaknutim psećim zubima, koji su mogli narasti do 7 centimetara (18 centimetara). Sabre-zubni tigrovi bili su nevjerojatni lovci i žestoki konkurenti u svom okruženju.

- divovski medvjed s kratkim licem (Arctodus Simus): Ova neizmjerna vrsta medvjeda mogla bi stajati preko 11 stopa (3,3 metra) na stražnjim nogama i težio je do 2.000 funti (907 kilograma). Njegova veličina i snaga učinili su ga nevjerojatnim grabežljivcem.

- Wooly Mammoth (Mammuthus Primigenius): Iako se općenito smatraju mirnim biljojedim, vuneni mamuti mogli bi pokazati agresivno ponašanje kada su prijeti ili provocirali. Uz to, njihova masivna veličina i kljove predstavljali su opasnosti za one koji su došli u neposrednu blizinu.

Važno je napomenuti da se ovi primjeri prvenstveno odnose na razdoblje od paleocena do miocenskih epoha, jer su se klima i okoliš dramatično promijenili tijekom kasnog tercijara (pliocenske i pleistocenske epohe), što dovodi do značajnih promjena u prevalenciji i raspodjeli ovih vrsta.