Klimatske promjene :Globalna temperatura povećava se, pomaci u obrascima oborina, topljenje ledenjaka i rastuća razina mora utječu na ekosustave, vodene resurse i staništa za mnoge vrste.
Uništavanje staništa :Urbanizacija, krčenje šuma, rudarstvo i druge ljudske aktivnosti mogu rezultirati gubitkom ili fragmentacijom staništa, što dovodi do pada populacije ili čak izumiranja vrsta.
zagađenje :Oslobađanje zagađivača poput industrijskih kemikalija, pesticida, gnojiva i plastike može kontaminirati ekosustave i naštetiti biljnom i životinjskom životu.
prekomjerna eksploatacija :Prekomjerni lov, ribolov i berba mogu iscrpiti populaciju i utjecati na cijeli ekosustav.
invazivne vrste :Ne-domorodne vrste uvedene u ekosustav mogu navoditi zavičajne vrste za resurse, što dovodi do pada ili pomaka.
krčenje šuma :Čišćenje velikih područja šuma smanjuje biološku raznolikost, mijenja uzorke kiše i pogoršava utjecaje klimatskih promjena.
Zakiseljavanje oceana :Povećana razina ugljičnog dioksida u atmosferi dovodi do zakiseljavanja oceana, što utječe na sposobnost morskih organizama da grade školjke ili kosture.
Promjene dostupnosti vode :Izmijenjeni uzorci oborina, topljenje ledenih poklopca i povećanje učestalosti suša ili poplava poremećuju ekosustave koji ovise o vodi.
bolest :Promjena okolišnih uvjeta može favorizirati širenje bolesti među biljnim i životinjskim populacijama, što dovodi do potencijalnog pada populacije.
Preotkrivanje :Rast ljudske populacije vrši pritisak na prirodne resurse, uzrokujući konkurenciju za hranu, vodu i prostor, što dovodi do nedostatka resursa i opadanja biološke raznolikosti.
Prirodne katastrofe :Događaji poput zemljotresa, cunamija, divljih požara i uragana mogu uzrokovati značajna oštećenja staništa i utjecati na populaciju biljaka i životinje.
Te promjene mogu poremetiti ekološke interakcije, ugroziti opstanak vrsta, mijenjati lance hrane i u konačnici smanjiti biološku raznolikost.