Jedan od najpoznatijih primjera su alarmi određenih vrsta ptica. Na primjer, kada se uoči grabežljivac, mnoge ptice ispuštaju specifične glasove koji odmah upozoravaju obližnje članove njihova jata ili druge vrste u blizini. Ovi alarmni pozivi služe kao signal upozorenja, pokrećući kolektivnu reakciju među pticama da poduzmu akciju izbjegavanja ili potraže sklonište.
U afričkoj savani biljojedi su razvili sofisticiran sustav komunikacije. Kada su napadnuti od grabežljivaca, ispuštaju različite vokalizacije koje prenose informacije o vrsti grabežljivca i razini opasnosti. Ovi vapaji za pomoć izazivaju odgovarajuće odgovore drugih članova njihove vrste, kao što je formiranje obrambenih skupina, traženje utočišta ili sudjelovanje u kolektivnom mobingu kako bi se odvratili predatori.
Među morskim sisavcima, dupini imaju složen repertoar glasanja, uključujući zvižduke, klikove i pulsirajuće glasove, koje koriste u različite svrhe, uključujući društvene interakcije, eholokaciju i priopćavanje opasnosti. Određene vrste poziva dupina identificirane su kao signali za pomoć, što potiče druge dupine da im priteknu u pomoć ili istraže izvor nevolje.
Društveni kukci, poput mrava i pčela, koriste kemijske signale poznate kao feromoni za međusobnu komunikaciju. Ovi feromoni prenose različite poruke, uključujući upozorenja na opasnost. Kada je kolonija mrava ili pčela ugrožena, specifični feromoni alarma ispuštaju se u zrak, pokrećući obrambene reakcije među članovima kolonije kako bi odbili napadače ili zaštitili košnicu.
U svijetu primata, određene vrste majmuna razvile su različite vokalizacije za komuniciranje različitih vrsta prijetnji. Na primjer, crvenkasti majmuni imaju posebne alarme za zračne grabežljivce, kopnene grabežljivce i zmije, omogućujući drugim članovima skupine da poduzmu odgovarajuće radnje izbjegavanja.
Unatoč ovim primjerima životinja koje vapiju za pomoć, važno je prepoznati da nisu sve vrste razvile tako složene komunikacijske sustave. Osim toga, tumačenje glasanja i ponašanja životinja kao vapaja za pomoć može biti složeno i podložno znanstvenom istraživanju i analizi.
Razumijevanje različitih načina na koje životinje komuniciraju o nevolji ključno je za razumijevanje njihovih zamršenih društvenih struktura, strategija preživljavanja i međuovisnosti unutar ekosustava. Prepoznavanjem i razumijevanjem ovih vapaja za pomoć, možemo steći uvid u umove životinja, njihove emocionalne živote i nevjerojatne prilagodbe koje su se razvijale tijekom milijuna godina kako bi osigurale njihov opstanak pred opasnošću.