1. Fotosinteza: Biljke imaju specijalizirane stanice koje se nazivaju kloroplasti i sadrže klorofil, zeleni pigment koji hvata sunčevu svjetlost. Putem fotosinteze, biljke koriste energiju sunčeve svjetlosti za pretvorbu ugljičnog dioksida i vode u glukozu (šećer) i kisik. Životinje, s druge strane, nemaju kloroplaste i ne mogu obavljati fotosintezu. Oni se oslanjaju na konzumaciju biljaka ili drugih organizama za svoje energetske potrebe.
2. Izvor energije: Biljke primarno dobivaju energiju od sunčeve svjetlosti putem fotosinteze. Životinje dobivaju energiju konzumiranjem drugih organizama. Biljojedi se hrane biljkama, mesojedi jedu druge životinje, a svejedi jedu i biljke i životinje.
3. Prehrana: Biljke su autotrofi, što znači da mogu sintetizirati vlastitu hranu. Oni apsorbiraju vodu i bitne hranjive tvari, poput dušika, fosfora i kalija, iz tla kroz svoje korijenje. Životinje su, s druge strane, heterotrofi; moraju konzumirati druge organizme kako bi dobili esencijalne hranjive tvari.
4. Skladištenje rezervi: Biljke pohranjuju višak glukoze kao škrob u kloroplastima, korijenju, stabljici i sjemenu. Životinje pohranjuju višak energije u masne stanice ili kao glikogen, složeni ugljikohidrat koji se nalazi u mišićima i jetri.
5. Kretanje: Biljke su općenito stacionarne i ukorijenjene u tlu. Životinje su razvile različite načine kretanja, kao što su hodanje, trčanje, letenje, plivanje i puzanje, kako bi se pomicale s mjesta na mjesto.
6. Stanično disanje: I biljke i životinje obavljaju stanično disanje kako bi oslobodile energiju iz glukoze. Taj se proces odvija u mitohondrijima, gdje se kisik koristi za razgradnju glukoze i stvaranje ATP-a (adenozin trifosfata), primarne energetske valute stanica.
7. Izmjena kisika i ugljičnog dioksida: Tijekom fotosinteze biljke oslobađaju kisik i apsorbiraju ugljični dioksid. Tijekom staničnog disanja, biljke i životinje ispuštaju ugljični dioksid i troše kisik.
8. Reprodukcija: Biljke se mogu razmnožavati spolno i nespolno. Nespolno razmnožavanje uključuje proizvodnju potomaka genetski identičnog matičnoj biljci, dok spolno razmnožavanje uključuje spajanje spolnih stanica (pelud i jajne stanice) kako bi se stvorilo genetski raznoliko potomstvo. Životinje se prvenstveno razmnožavaju spolno, uključujući spajanje sperme i jajnih stanica.
9. Višestaničnost: Iako su i biljke i životinje višestanični organizmi, njihova tjelesna organizacija i specijalizacija tkiva se razlikuju. Biljke imaju specijalizirana tkiva kao što su ksilem i floem za prijenos vode, hranjivih tvari i šećera. Životinje imaju složeniji raspored tkiva, organa i organskih sustava koji obavljaju specijalizirane funkcije.
Ove razlike u aktivnostima stanica odražavaju različite prilagodbe i strategije preživljavanja biljaka i životinja u njihovim staništima.