1. Ušteda energije :Hibernacija omogućuje životinjama da uštede značajnu količinu energije usporavanjem metabolizma. Tijekom hibernacije njihov broj otkucaja srca, disanje i tjelesna temperatura dramatično se smanjuju, zahtijevajući manje energije za osnovne tjelesne funkcije. To pomaže životinjama da prežive na pohranjenim rezervama masti koje nakupe prije ulaska u zimski san.
2. Smanjena dostupnost hrane :Zimi ili tijekom nepovoljnih uvjeta, mnoge životinje imaju ograničen pristup izvorima hrane. Hibernacija im omogućuje da izdrže duža razdoblja bez hranjenja. Njihov usporeni metabolizam omogućuje im da prežive na svojim masnim rezervama bez neposredne potrebe za traženjem hrane.
3. Prilagodba na hladno vrijeme :Životinje koje spavaju zimski san prilagođene su podnošenju niskih temperatura tijekom zime. Njihovo krzno ili tjelesni pokrivač postaje gušći kako bi pružio izolaciju, a njihova tjelesna temperatura značajno opada, što im omogućuje da podnose hladnoću dulje vrijeme bez pretjeranog trošenja energije.
4. Smanjeni rizik od grabežljivosti :Hibernacija također može ponuditi određeni stupanj zaštite od grabežljivaca. Kada su životinje u stanju dubokog sna i dobro skrivene u jazbinama, gnijezdima ili drugim zaštićenim mjestima, manje su osjetljive na grabežljivce, posebno tijekom zime kada grabežljivci mogu imati poteškoća u pronalaženju plijena.
5. Specifične evolucijske osobine :Hibernacija je strategija preživljavanja koja se razvila u određenim vrstama tijekom vremena. Prvenstveno se opaža kod sisavaca (npr. medvjeda, šišmiša i nekih glodavaca) i određenih gmazova i vodozemaca. Ove su vrste razvile genetske prilagodbe koje im omogućuju da prežive razdoblja neaktivnosti oslanjajući se na pohranjenu energiju.
Vrijedno je napomenuti da ne spavaju sve životinje zimski san; neke vrste koriste druge strategije preživljavanja, kao što su migracija ili fiziološke prilagodbe, kako bi se nosile s izazovnim uvjetima okoliša.