1. Gubitak i degradacija staništa:
* Rastuće razine mora: Obalna staništa poput mangrova, kreveta morske trave i koraljnih grebena poplavljuju se i erodiraju, raseljavajući morski život i smanjujući uzgojne terene.
* Ekstremni vremenski događaji: Češće i intenzivnije uragane, suše i požare uništavaju staništa i raseljavaju životinje.
* Promjene vegetacije: Pomjene u biljnom životu zbog zagrijavanja temperatura i izmijenjenih uzoraka kiše smanjuju hranu i sklonište za biljojede.
2. Osmadanost hrane i konkurencija:
* Promjene dostupnosti plijena: Kako se populacija biljaka i životinja mijenja zbog klimatskih promjena, grabežljivci se mogu boriti da pronađu dovoljno hrane.
* Konkurencija za resurse: Vrste se mogu intenzivnije natjecati za smanjenje resursa, što dovodi do povećanog stresa, pa čak i gladi.
* Zakiseljavanje oceana: Toplije vode apsorbiraju više ugljičnog dioksida, čineći ih kiselijim i štetnim morskim životom, posebno onima s školjkama poput ostrige i korala. To također narušava prehrambeni lanac.
3. Bolest i paraziti:
* Povećani prijenos bolesti: Toplije temperature stvaraju idealne uvjete za širenje bolesti i parazita, koji utječu na divlje i domaće životinje.
* oslabljeni imunološki sustav: Klimatski stres može oslabiti imunološki sustav životinja, čineći ih ranjivijim na bolesti.
4. Migracija i pomaci raspona:
* Okinuti obrasci migracije: Životinje se mogu boriti da se prilagode promjenjivim migracijskim rutama i vremenu, što dovodi do smanjenog uspjeha uzgoja i potencijalnog izumiranja.
* pomaci raspona: Vrste mogu biti prisiljene premjestiti se na veće visine ili širine kako bi se pronašli odgovarajuća staništa, potencijalno u sukobu s drugim vrstama ili suočeni s novim prijetnjama.
5. Fiziološki stres:
* Toplinski stres: Mnoge su životinje prilagođene određenim rasponima temperature, a porast temperature može dovesti do pregrijavanja, dehidracije i smrti.
* Promjene u uzgoju i reproduktivnim ciklusima: Toplije temperature mogu poremetiti uzgoj ciklusa mnogih životinja, što utječe na njihov reproduktivni uspjeh.
6. Utjecaji na određene vrste:
* Polarni medvjedi: Taljenje morskog leda smanjuje njihove lovice, utječući na njihovu sposobnost lova i podizanje mladunaca.
* Koraljni grebeni: Rastuće temperature oceana i zakiseljavanje uzrokuju široko rasprostranjeno izbjeljivanje koralja i smrt, prijeteći čitavim ekosustavima.
* Amphibians: Amfibijci su posebno osjetljivi na klimatske promjene jer na njihovu osjetljivu kožu utječu promjene u vlazi i temperaturi.
7. Kaskadni efekti:
* poremećaj ekosustava: Klimatske promjene mogu poremetiti složene mreže hrane, utječući na čitave ekosustave i dovesti do nepredvidivih posljedica.
* Povećani sukob s ljudskim divljinom: Kako se staništa smanjuju i migriraju vrste, može biti više interakcija između ljudi i životinja, što dovodi do sukoba i prijetnji obojici.
Bavljenje klimatskim promjenama ključno je za zaštitu životinja i biološke raznolikosti planeta. Smanjivanjem emisije stakleničkih plinova, zaštitom staništa i promicanjem održivih praksi, možemo pomoći ublažavanju negativnih utjecaja klimatskih promjena na životinje i osiguravanju njihovog preživljavanja za buduće generacije.