* zoonotske bolesti: Mnoge bolesti koje utječu na ljude zoonotske su, što znači da se mogu prenijeti sa životinja na ljude. To uključuje bolesti poput bjesnoće, lajmske bolesti, virusa Zapadnog Nila, pa čak i nekih oblika gripe.
* Zajednička evolucijska povijest: Ljudi i mnoge životinje dijele značajnu količinu genetskog materijala i evolucijske povijesti. To znači da često dijelimo osjetljivost na slične patogene.
* Okolišni čimbenici: Životinje i ljudi često dijele ista okruženja koja obje vrste mogu izložiti sličnim patogenima.
* Interakcije čovjeka-životinja: Naše bliske interakcije sa životinjama, od kućnih ljubimaca do stoke do divljih životinja, povećavaju vjerojatnost prijenosa bolesti.
Međutim, postoje neke životinjske vrste koje su otpornije na određene bolesti od drugih:
* imunološki sustav specifičnih za vrste: Različite životinje imaju jedinstveni imunološki sustav koji ih čine manje ili više osjetljivim na određene bolesti. Na primjer, neke su životinje otporne na određene ljudske viruse, dok druge mogu biti osjetljivije.
* Različita okruženja: Životinje koje žive u različitim okruženjima izložene su različitim patogenima, što može dovesti do različitih razina otpora.
U zaključku: Iako je nevjerojatno malo vjerovatno da na bilo koju životinju potpuno ne utječu bolesti koje utječu na ljude, neke vrste mogu imati veću otpornost na određene bolesti zbog svog jedinstvenog imunološkog sustava, okruženja i evolucijske povijesti.