1. Poboljšana dobrobit životinja:
- Životinje bez bolesti imaju smanjeni stres, bol i nelagodu, što dovodi do poboljšane opće dobrobiti.
- Vjerojatnije je da će zdrave životinje napredovati i postići svoj puni potencijal u smislu rasta, reprodukcije i produktivnosti.
- Redoviti zdravstveni pregledi i preventivne mjere pomažu u ranom otkrivanju bolesti, omogućavaju brzo liječenje i minimaliziraju rizik od težih zdravstvenih stanja.
2. Povećana produktivnost i učinkovitost:
- Zdrave životinje učinkovitije pretvaraju hranu u meso, mlijeko ili jaja, što rezultira povećanom produktivnošću.
- Smanjene učestalosti izbijanja bolesti sprječavaju poremećaje u proizvodnim rasporedima i održavaju dosljedne prinose.
- Sprječavanjem širenja zaraznih bolesti povećava se ukupna uspješnost i profitabilnost gospodarstva.
3. Smanjeni troškovi:
- Mjere za prevenciju bolesti mogu znatno smanjiti veterinarske troškove, troškove lijekova i rada vezanog uz liječenje.
- Zdrave životinje zahtijevaju manje antibiotika i drugih lijekova, što dovodi do smanjenih troškova proizvodnje i smanjenja ostataka lijekova u životinjskim proizvodima.
- Proaktivne mjere za kontrolu i prevenciju bolesti mogu uštedjeti resurse koji bi se inače potrošili na upravljanje epidemijom i oporavak.
4. Poboljšana sigurnost i kvaliteta hrane:
- Životinje bez bolesti proizvode sigurniju i kvalitetniju hranu.
- Minimiziran rizik od kontaminacije patogenima smanjuje učestalost bolesti koje se prenose hranom i osigurava sigurnost mesa, mlijeka i jaja za ljudsku prehranu.
- Zdrave životinje daju kvalitetnije proizvode poželjnih karakteristika kao što su okus, tekstura i hranjiva vrijednost.
5. Očuvanje životinja i biološka raznolikost:
- Sprječavanje širenja zaraznih bolesti pomaže u zaštiti ugroženih vrsta i održavanju bioraznolikosti u ekosustavima.
- Mjere kontrole bolesti štite domaće populacije divljih životinja od bolesti koje mogu potjecati od domaćih životinja.
- Zdrava stoka pridonosi genetskoj raznolikosti životinjskih populacija, osiguravajući njihovu dugoročnu održivost.
6. Zaštita javnog zdravlja:
- Kontrola bolesti domaćih životinja smanjuje rizik od prenošenja zoonoza na ljude.
- Zdrava populacija stoke smanjuje vjerojatnost izbijanja bolesti koje mogu pogoditi i ljude i životinje.
- Ispravno upravljanje bolestima i biosigurnosne prakse štite javno zdravlje sprječavanjem širenja štetnih patogena.
7. Pristup tržištu i trgovinske mogućnosti:
- Veća je vjerojatnost da će stoka i životinjski proizvodi bez bolesti zadovoljiti međunarodne zdravstvene standarde i propise.
- Usklađenost s mjerama kontrole bolesti povećava tržišnost poljoprivrednih proizvoda, otvarajući mogućnosti za trgovinu i izvoz.
- Pridržavanje protokola bez bolesti gradi povjerenje među potrošačima i jača ugled poljoprivredne industrije.
Dajući prioritet prevenciji i kontroli bolesti domaćih životinja, poljoprivrednici doprinose ne samo dobrobiti svoje stoke, već i sigurnosti, sigurnosti i održivosti cijelog poljoprivrednog sektora.