1. Evolucijska adaptacija:
* Dostupnost hrane: U okruženjima u kojima su biljke obilne, a životinjski plijen oskudan, biljojedi postaje najučinkovitiji način za dobivanje energije.
* Digestivni sustavi: Biljojedi su evoluirala specijalizirane probavne sustave s dužim crijevima i simbiotskim bakterijama koje im pomažu da razgrade čvrsti biljni materijal poput celuloze.
2. Ekološka niša:
* Smanjenje konkurencije: Biljojedi mogu zauzeti različite ekološke niše od mesoždera, smanjujući konkurenciju za resurse.
* Koevolucija biljke-herbivore: Biljke su razvile obranu protiv biljojeda, a neke biljojede razvile su specifične prilagodbe kako bi prevladale ove obrane, stvarajući složen odnos.
3. Životni stil i ponašanje:
* Velika veličina: Mnogi veliki biljojedi, poput slonova i hipposa, razvili su se kako bi konzumirali velike količine biljaka kako bi zadovoljili svoje energetske potrebe.
* preživači: Životinje poput krava, ovaca i koza imaju četverokutaste želuce koji im omogućuju da probave teške biljne tvari u dugim razdobljima, što ih čini vrlo učinkovitim u izdvajanju hranjivih sastojaka.
* Društveno ponašanje: Neki biljojedi, poput zebre, žive u stadama, pružaju zaštitu od grabežljivaca i olakšavaju učinkovito hranjenje.
Važno je napomenuti:
* Nisu sve životinje koje jedu biljke "vegetarijanske" u strogom smislu. Na primjer, mnogi svejednici, poput medvjeda i svinja, jedu i biljke i životinje.
* Postoje i "strogi" biljojeda, Poput koala, koji imaju specijalizirane probavne sustave za konzumiranje samo listova eukaliptusa.
* Izraz "vegetarijanac" uglavnom se koristi za opisivanje ljudskih prehrambenih izbora.
Općenito, evolucija biljojeda kod životinja pokreće se kombinacijom faktora, uključujući prilagodbu specifičnim okruženjima, smanjenje konkurencije i koevoluciju s biljkama. To je rezultiralo širokom raznolikošću biljojeda s jedinstvenim adaptacijama i ekološkim ulogama.