Kamuflaža: Mnoge su životinje razvile obojenje ili uzorke koji im pomažu da se kombiniraju sa svojom okolinom, čineći ih manje vidljivim grabežljivcima. Na primjer, mnoge su pustinske životinje u boji pijeska, dok životinje koje žive u šumama mogu biti zelene ili smeđe.
CRYPSIS: Neke su životinje razvile fizičke strukture ili ponašanja koja im pomažu da se sakriju od grabežljivaca. Na primjer, neke žabe imaju mogućnost mijenjati boju kože kako bi odgovarale svojoj okolini, dok druge mogu imati spljoštena tijela ili duge repove koji im pomažu da se uklope sa svojim okolišem.
Mimicry: Neke su životinje evoluirale da nalikuju drugim, opasnijim životinjama kako bi odvratile grabežljivce. Na primjer, neki moljci imaju uzorke koji nalikuju očima grabežljivih ptica, dok neke zmije imaju oznake koje nalikuju glavama otrovnih zmija.
Upozorenje boje: Neke su životinje razvile svijetle ili kontrastne boje koje upozoravaju grabežljivce da su opasne ili neugodne. Na primjer, mnoge otrovne žabe i zmije imaju svijetlo crvene, žute ili narančaste oznake.
Brzina: Neke su životinje evoluirale kako bi brzo trčale, letjele ili plivale kako bi pobjegle od grabežljivca. Na primjer, mnogi sisari s kopitarima, poput jelena, mogu nadmašiti većinu grabežljivaca.
Evazivni manevri: Neke su životinje evoluirale kako bi mogle izbjeći grabežljivce koristeći razne manevare. Na primjer, neka riba može plivati brzo i pogrešno, dok neke ptice mogu letjeti u nepredvidivim uzorcima.
Grupna obrana: Neke su životinje evoluirale da žive u skupinama kako bi se bolje obranile od grabežljivaca. Na primjer, mnoge životinje stada, poput bizona, mogu upotrijebiti svoj broj da bi odvratile ili obranile grabežljivce.
Altruizam: Neke su se životinje razvile kako bi se uključile u altruističko ponašanje, poput upozorenja drugima na opasnost ili pomaganja u zaštiti mladih svojih vrsta. Ova ponašanja mogu pomoći u povećanju šansi za preživljavanje grupe u cjelini.