- Klima :Temperatura, padaline, vlažnost i sunčeva svjetlost utječu na sposobnost životinje da preživi. Na primjer, polarni medvjedi (Ursus maritimus) prilagođeni su hladnim, ledenim okruženjima, dok pustinjske životinje poput deva (Camelus dromedarius) mogu izdržati ekstremnu vrućinu i štedjeti vodu.
- Struktura staništa :Fizičke značajke okoliša, poput prisutnosti drveća, vodenih tijela, špilja i vegetacije, mogu odrediti prikladnost staništa za određenu vrstu. Na primjer, životinje koje žive na drveću kao što su vjeverice (Sciurus spp.) zahtijevaju obilje drveća za sklonište i traženje hrane, dok travnjačke vrste poput antilopa viloroga (Antilocapra americana) uspijevaju na otvorenim područjima.
- Dostupnost hrane :Distribucija i obilje izvora hrane značajno utječu na to gdje životinje odluče živjeti. Biljojedi imaju tendenciju naseljavanja područja s bujnom vegetacijom, dok grabežljivci često borave u blizini koncentracija plijena. Na primjer, medvjedi grizli (Ursus arctos horribilis) nalaze se u regijama s obilnim stazama lososa, a lavovi (Panthera leo) nastanjuju savane i travnjake koji vrve biljojedima.
- Vodni resursi :Pristup vodi vitalan je za većinu životinja, osobito u sušnim okruženjima. Mnoge vrste, uključujući slonove (Loxodonta spp.), oslanjaju se na izvore vode poput rijeka, jezera ili pojilišta kako bi preživjele.
- Grabljivost i natjecanje :Prisutnost grabežljivaca i konkurenata može oblikovati životinjin izbor staništa. Životinje mogu odabrati staništa koja nude zaštitu od predatora ili smanjuju konkurenciju za resurse. Na primjer, određene vrste ptica gnijezde se na visokim stablima kako bi izbjegle grabežljivce na zemlji, dok neke vrste antilopa žive u krdima radi kolektivne obrane od grabežljivaca.
Ekološke interakcije:
- Simbiotski odnosi :Međusobne interakcije, poput oprašivanja kukcima ili raspršivanja sjemena životinjama, mogu utjecati na odabir staništa. Na primjer, mnoge se biljke za razmnožavanje oslanjaju na specifične oprašivače, kao što su pčele ili leptiri, što dovodi do zajedničkog pojavljivanja između biljke i vrste oprašivača.
- Dinamika predator-plijen :Rasprostranjenost grabežljivaca i vrsta plijena zamršeno je povezana. Predatori često slijede distribuciju svog plijena, dok vrste plijena prilagođavaju svoje izbore staništa na temelju prisutnosti ili odsutnosti predatora. Na primjer, gazele (Gazella spp.) mogu nastanjivati područja s malom gustoćom grabežljivaca ili koristiti strategije poput grupiranja radi sigurnosti u okruženjima bogatim grabežljivcima.
- Konkurencija i podjela niša :Natjecanje između vrsta za ograničene resurse može utjecati na preferencije staništa. Kako bi se smanjila konkurencija, neke se vrste mogu specijalizirati za određena staništa ili usvojiti različite niše unutar istog staništa. Ova pojava, poznata kao podjela niša, može omogućiti koegzistiranje više vrsta na istom području.
- Rasprostranjenost bolesti i parazita :Prisutnost određenih bolesti ili parazita može ograničiti raspon staništa životinje. Na primjer, neke bolesti koje prenose komarci, poput malarije, ograničavaju ljudske populacije u pogođenim regijama.
Povijesni čimbenici:
- Evolucija i prilagodba :Tijekom vremena životinje razvijaju prilagodbe koje im omogućuju da napreduju u određenim okruženjima. Te prilagodbe, poput kamuflaže, posebne prehrane ili fizioloških svojstava, utječu na to gdje životinja može uspješno živjeti.
- Migracija i širenje :Životinje pokazuju migratorne obrasce ili se raspršuju na nova područja u potrazi za boljim uvjetima, resursima ili partnerima. Ta kretanja mogu dovesti do kolonizacije novih staništa i širenja raspona vrsta.
- Povijesni događaji i klimatske promjene :Prošli geološki i klimatski događaji, kao što su pomicanje kontinenata, vulkanske erupcije ili promjene razine mora, oblikovali su distribuciju staništa i utjecali na to gdje životinje žive. Slično tome, stalne klimatske promjene uzrokuju pomicanje staništa i širenje ili sužavanje raspona za mnoge vrste.
Ljudske aktivnosti:
- Modifikacija i uništavanje staništa :Ljudske aktivnosti, kao što su urbanizacija, krčenje šuma, poljoprivreda i onečišćenje, mogu drastično promijeniti ili uništiti životinjska staništa. To može prisiliti vrste na prilagodbu, preseljenje ili se suočiti s padom populacije, pa čak i izumiranjem.
- Lov i iskorištavanje :Pretjerani lov i ilegalna trgovina divljim životinjama mogu značajno utjecati na populacije životinja i njihovu distribuciju. Neke vrste mogu lokalno izumrijeti ili biti ograničene na zaštićena područja zbog pretjeranog pritiska lova.
- Uvod u invazivne vrste :Uvođenje neautohtonih vrsta može poremetiti ekosustave i ugroziti domaće vrste kroz kompeticiju, predatorstvo ili prijenos bolesti. To može imati kaskadne učinke na cijelo stanište i njegove životinjske zajednice.
Razumijevanje čimbenika koji određuju gdje životinje žive pruža dragocjene uvide u distribuciju vrsta, napore za očuvanje i zamršene odnose između organizama i njihovog okoliša.