* Proizvodnja ATP-a:
Primarna uloga staničnog disanja je proizvodnja molekula adenozin trifosfata (ATP), koji služe kao glavna energetska valuta stanica. ATP osigurava neposrednu energiju za razne stanične procese, uključujući kontrakciju mišića, prijenos živčanih impulsa i kemijsku sintezu.
* Kontrakcija mišića:
Skeletni mišići, odgovorni za voljno kretanje kod životinja, oslanjaju se na ATP za kontrakciju. Tijekom kontrakcije mišića, energija iz hidrolize ATP-a pokreće klizanje aktinskih i miozinskih filamenata, stvarajući silu potrebnu za kretanje.
* Provođenje živčanog impulsa:
Neuroni, stanice koje prenose električne signale (živčane impulse), koriste ATP za održavanje svog membranskog potencijala u mirovanju i stvaranje i širenje akcijskih potencijala. ATP osigurava energiju potrebnu za aktivni transport iona kroz membranu neurona.
* Aktivni prijevoz:
Mnoge stanice koriste aktivne transportne mehanizme za premještanje tvari protiv koncentracijskih gradijena. ATP opskrbljuje energijom potrebnom za pumpanje iona ili molekula kroz stanične membrane, uspostavljajući i održavajući gradijente koncentracije ključne za različite stanične funkcije.
* Biosinteza:
Energija iz ATP-a neophodna je za brojne biosintetske reakcije, uključujući sintezu proteina, lipida i nukleinskih kiselina. ATP osigurava kemijsku energiju potrebnu za stvaranje i kidanje kemijskih veza tijekom tih procesa.
* Proizvodnja topline (termogeneza):
Kod nekih životinja, energija iz ATP-a može se iskoristiti za proizvodnju topline. Ovaj proces, poznat kao termogeneza, posebno je važan za održavanje tjelesne temperature kod endotermnih ("toplokrvnih") životinja, poput sisavaca i ptica, čak i u hladnim okruženjima.
Ukratko, energija proizvedena tijekom staničnog disanja, u obliku ATP-a, potiče raznolik niz bioloških procesa, omogućujući životinjama obavljanje bitnih funkcija kao što su kretanje, prijenos živčanih impulsa, biosinteza i proizvodnja topline.