1. Dostupnost hrane:
* Sezonske promjene: U mnogim regijama plijene poput Cariboua, Elka i Moosa migriraju kako bi slijedile sezonske vegetacijske obrasce. Vukovi, grabežljivci, slijede njihov plijen kako bi osigurali dosljedno opskrbu hranom.
* Snijeg i led: Teška snježna pahulja može otežati lov, prisiljavajući vukove da se presele na područja s manje snježnog pokrivača.
2. Teritorijalnost:
* Konkurencija za resurse: Vukovi su vrlo teritorijalni, a konkurencija za hranu i uzgojne terene može dovesti do pomaka. Mogli bi se preseliti u uspostavljanje novih teritorija ili proširiti postojeća.
* Društvena dinamika: Kako paketi rastu, konkurencija za resurse unutar paketa može dovesti do migracije nekih članova.
3. Uzgoj:
* Pronalaženje prijatelja: Vukovi mogu migrirati kako bi pronašli prijatelje ili kako bi izbjegli konkurenciju unutar svog trenutnog pakiranja. Mladi vukovi, posebno mužjaci, imaju veću vjerojatnost da će se raspršiti i uspostaviti vlastita teritorija.
4. Klimatske promjene:
* Promjena uzoraka plijena: Klimatske promjene mijenja ekosustave, što utječe na populaciju plijena životinja i uzrokuje da se vukovi kreću u potrazi za prikladnim plijenom.
5. Ljudski utjecaj:
* Gubitak staništa: Ljudski razvoj i promjene korištenja zemljišta mogu fragmentirati staništa vukova i prisiliti ih na migraciju na nova područja.
* Progon: U nekim su područjima progonjeni i lovljeni vukovi, što može dovesti do migracije i širenja.
Važno je napomenuti da ne migriraju sve populacije vukova. Neki su vukovi više sjedeći, posebno u područjima s dosljednom dostupnošću hrane i ograničenom konkurencijom. Međutim, za one vukove koji migriraju, to je vitalna strategija za opstanak i reprodukciju.