Klima:
* Temperatura: Vukovi su prilagođeni hladnim klimama, ali ekstremne temperature (i vruće i hladne) mogu ih naglasiti. Moraju regulirati svoju tjelesnu temperaturu, a vrlo visoke ili niske temperature mogu otežati lov, podizanje štenaca ili čak preživjeti.
* oborine: Vukovima je potreban pristup vodi za piće, a oborine utječu na dostupnost plijenskih životinja. Suša može dovesti do pada populacije plijena, što otežava preživljavanje vukova.
* Sunčeva svjetlost: Vukovi su krepuskularni (aktivni u zoru i sumrak), a na njihov uspjeh u lovu može utjecati količina dostupne sunčeve svjetlosti.
* vjetar: Snažni vjetrovi mogu otežati lov, pogotovo kada pokušavaju pratiti plijen mirisom.
teren:
* Nadmorska visina: Vukovi se mogu naći na različitim nadmorskoj visini, ali njihovo preferirano stanište često su planinska područja s gustim šumama i obilnim plijenom.
* Topografija: Krajolik igra ulogu u načinu na koji vukovi love i putuju. Na primjer, strmi nagibi i hrapav teren mogu otežati kretanje.
* Vrsta tla: Vrsta tla utječe na rast vegetacije, što zauzvrat utječe na dostupnost plijena.
voda:
* Dostupnost: Vukovima je potreban pristup slatkoj vodi za piće i hlađenje. Vodena tijela također privlače životinje s plijenom.
* Kvaliteta: Zagađenje vode može utjecati na zdravlje vuka.
Ostali čimbenici:
* vatra: Požari mogu izmijeniti dostupnost staništa i plijena. Ponekad požari mogu stvoriti nove mogućnosti za vukove, ali u drugim slučajevima mogu izazvati pad svog stanovništva.
* Prirodne katastrofe: Poplave, klizišta i druge prirodne katastrofe mogu poremetiti populaciju vukova i njihovo stanište.
Važno je zapamtiti da svi ti abiotski čimbenici međusobno djeluju i s biotskim čimbenicima (poput populacije plijena, natjecatelja i bolesti) kako bi utjecali na život sivog vuka. Razumijevanje ovih čimbenika ključno je za napore očuvanja i upravljanje populacijom vukova.