1. Unajmljena populacija glodavaca:
Kojoti su učinkoviti grabežljivci glodavaca poput štakora i miševa. Bez kojota, populacija glodavaca vjerojatno bi se povećala što bi moglo dovesti do povećanja oštećenja usjeva i širenja bolesti koje su prenijeli glodavci.
2. Smanjeno širenje sjemena:
Kojoti igraju vitalnu ulogu u širenju sjemena kroz njihov izmet, dok glodavci uglavnom konzumiraju sjeme koje ih uništava. Dakle, smanjena populacija kojota mogla bi dovesti do smanjene regeneracije i raznolikosti biljaka.
3. Utjecaj na populaciju plijena:
Kojoti plijene na određene vrste poput jelena, zečeva i mljevenih vjeverica. Uz odsutnost kojota, populacija tih vrsta plijena može rasti u broju koji utječu na ekosustave prekomjerne palete i naprezanja resursa staništa.
4. Učinci na zdravlje ekosustava:
Kojoti pomažu u kontroli populacije biljojeda, što zauzvrat utječe na biljne zajednice i sveukupno zdravlje ekosustava. Gubitak kojota mogao bi dovesti do neravnoteže dinamike biljke-herbivore koja utječe na biološku raznolikost i stabilnost ekosustava.
5. Širenje većih grabežljivaca:
Kojoti se često natječu s većim grabežljivcima poput vukova i planinskih lavova za resurse. Ako kojoti nisu bili prisutni, ti bi veći grabežljivci mogli proširiti svoje teritorije, što bi moglo dovesti do pomaka u interakcijama grabežljivca.
6. Gubitak ekoloških usluga:
Ekosustavi imaju veliku korist od prisutnosti kojota. Kontroliranje glodavaca i zadržavanje neravnoteže ekosustava sve su usluge koje pružaju kojoti. Bez njih, na zdravlje i funkcioniranje ekosustava utjecalo bi negativno.
Važno je napomenuti da bi specifični utjecaji ovisili o lokalnim ekosustavima u kojima se kojoti nalaze zbog različitih uloga koje igraju u različitim staništima.