* Genetička pitanja: Bijeli tigrovi nisu posebna vrsta, već rezultat rijetke recesivne mutacije gena. To znači da imaju ograničenu genetsku raznolikost. Inbreeding unutar zarobljene populacije, za koje se često događa da drži bijelu boju, dodatno smanjuje genetsku raznolikost i čini ih osjetljivim na različite zdravstvene probleme.
* Gubitak staništa: Na prirodno stanište bijelog tigra, koje uključuje šume i travnjake u Indiji, snažno je utjecalo krčenje šuma i ljudsko napad. To je dovelo do smanjenja dostupnosti njihovog plijena i cjelokupnog životnog prostora.
* PAOCHING: Tigrovi se probijaju za svoje dijelove tijela, posebno njihovu kožu, kosti i zube. Bijeli tigar, koji je rijedak i vizualno upečatljiv, glavna je meta za propovjednike.
* Sukob čovjeka-divljeg života: Kako se ljudska populacija širi, oni se često upadaju u staništa tigra, što dovodi do sukoba. To može rezultirati tigrovima koji ljudi ubijaju ili ljudi ubijaju tigrove.
* Niski brojevi stanovništva: Zbog svih ovih čimbenika, globalna populacija bijelih tigrova izuzetno je niska. Iako je točan broj teško utvrditi, procjene sugeriraju da je u divljini ostalo samo nekoliko stotina.
Važno je napomenuti da:
* Programi uzgoja u zatočeništvu: Iako uzgoj u zatočeništvu može pomoći u povećanju populacije bijelih tigrova, on se ne bavi osnovnim pitanjima genetske raznolikosti i gubitka staništa.
* Napori o očuvanju: Organizacije poput WWF -a i Svjetske unije za očuvanje (IUCN) rade na zaštiti tigrova i njihovih staništa, što koristi svim podvrstama tigra, uključujući bijelog tigra.
Zaključno, ugroženi status bijelih tigrova složeno je pitanje s mnogim čimbenicima koji doprinose. Bavljenje tim čimbenicima presudno je za opstanak ove jedinstvene i lijepe životinje.