1. Gubitak staništa: Primarna prijetnja sumatranskim tigrovima je brzo uništavanje i fragmentacija njihovih prirodnih staništa zbog sječe, poljoprivrede i razvoja infrastrukture kao što su ceste i brane. Ovaj gubitak staništa remeti njihove prirodne ekosustave i smanjuje dostupnost hrane i skloništa.
2. Krovolov i ilegalna trgovina: Sumatranski tigrovi se love i krivolove zbog njihovog prekrasnog krzna, kostiju, zuba i drugih dijelova tijela koji se koriste u tradicionalnoj medicini i za izradu nakita i drugih proizvoda. Potražnja za ovim proizvodima pokreće ilegalnu trgovinu, što dovodi do ubijanja tigrova i daljnjeg smanjenja njihove populacije.
3. Sukob ljudi i tigrova: Kako se ljudske populacije šire i zadiru u staništa tigrova, dolazi do sukoba između ljudi i tigrova, koji često rezultiraju ubijanjem ili hvatanjem tigrova. Tigrovi mogu ubijati stoku, a ponekad i napadati ljude, što dovodi do osvetničkog ubijanja ili hvatanja tigrova iz sigurnosnih razloga.
4. Bolest: Tigrovi su osjetljivi na razne zarazne bolesti, uključujući i pseću kugu, koja se može prenijeti s domaćih pasa. Ove se bolesti mogu brzo proširiti unutar populacije tigrova i uzrokovale su značajan pad u nekim područjima.
5. Krovolov u zamke i zamke: Tigrovi su također osjetljivi na mogućnost da budu uhvaćeni u zamke koje postavljaju mještani kako bi uhvatili druge divlje životinje. Ove zamke mogu izazvati teške ozljede ili smrt, dodatno smanjujući populaciju tigrova.
6. Ograničena genetska raznolikost: Populacija sumatranskih tigrova ima relativno nisku razinu genetske raznolikosti zbog povijesnih uskih grla populacije uzrokovanih fragmentacijom staništa. To ih čini ranjivijima na utjecaje pritisaka iz okoliša, bolesti i zdravstvenih problema povezanih s parenjem u srodstvu.
7. Nedostatak učinkovitog očuvanja i provođenja zakona: Ograničeno provođenje zakona i propisa namijenjenih zaštiti tigrova i njihovih staništa ostaje značajan izazov. Naporima za očuvanje često nedostaje dovoljno sredstava i resursa za učinkovitu borbu protiv krivolova, uništavanja staništa i drugih prijetnji.
8. Niska stopa reprodukcije: Tigrovi imaju nisku stopu reprodukcije, a ženke rađaju samo jedno do tri mladunca svake dvije ili tri godine. Ova spora reproduktivna stopa čini populaciju tigrova izazovnim da se oporavi od smanjenja uzrokovanog krivolovom i gubitkom staništa.
9. Ljudski napad: Rast ljudskih naselja, industrije i poljoprivrede zadire u staništa tigrova, ograničavajući dostupnost hrane i utječući na sposobnost tigrova da se slobodno kreću i pronađu partnere.
10. Klimatske promjene: Učinci klimatskih promjena, kao što su podizanje razine mora i promjene u obrascima oborina, mogli bi dodatno smanjiti staništa tigrova i negativno utjecati na njihovu populaciju plijena, neizravno utječući na preživljavanje i reprodukciju tigrova.
Rješavanje ovih prijetnji zahtijeva usklađene napore organizacija za očuvanje, vlada, zajednica i pojedinaca u zaštiti staništa sumatranskih tigrova, borbi protiv ilegalne trgovine i krivolova, promicanju suživota i podizanju svijesti o važnosti očuvanja ove kritično ugrožene vrste.