Ravnoteža i stabilnost:
* arborealna vrsta: Mnogi majmuni žive na drveću i koriste repove za ravnotežu dok ljuljaju, skaču i penju se. Rep djeluje kao peti ud, pružajući stabilnost i pomažući im da se kreću u njihovom složenom okruženju.
* Vrste u zemlji: Čak i neki majmuni koji žive u zemlji koriste svoje repove za ravnotežu, pogotovo kada se brzo kreću ili mijenjaju smjerove.
Komunikacija i društvena interakcija:
* Signalizacija: Neki majmuni koriste svoje repove za međusobnu komunikaciju. Mogli bi mahati repovima kako bi izrazili uzbuđenje, podigli ih kako bi pokazali dominaciju ili ih gurnuli između nogu kako bi signalizirali.
* Vizualni znakovi: Pokreti repa mogu prenijeti informacije o raspoloženju, namjeri i socijalnom statusu.
Ostale upotrebe:
* Prehensilni repovi: Neki majmuni imaju prehensilne repove, koji su dovoljno jaki da shvate predmete. Koriste ove repove poput dodatne ruke za držanje hrane, ljuljaju se kroz drveće ili čak visi naopako.
* Pokrivanje: Kod nekih vrsta rep može pružiti zaštitu od elemenata ili grabežljivca.
Evolucijska povijest:
* Osobina predaka: Dugi repovi su osobina predaka u primatima. Rani primati koristili su svoje repove za ravnotežu, a ta se osobina održavala kod mnogih vrsta majmuna.
* Adaptacija: S vremenom su neki majmuni evoluirali specijalizirane repove za određene funkcije, poput prehension ili komunikacije.
Izuzetak:
* Majmuni u novom svijetu: Svi majmuni novog svijeta (oni koji se nalaze u Americi) imaju prehensilne repove, osim marmozeta i tamarina.
* Mononi starog svijeta: Majmuni iz Starog svijeta (oni koji se nalaze u Africi i Aziji) uglavnom nemaju prehensilne repove, ali ih i dalje koriste za ravnotežu i komunikaciju.
U zaključku, na duljinu i funkciju majmunovog repa utječe njegova evolucijska povijest, njezino okruženje i specifične prilagodbe.