Zašto su kljunar i ehidna neobični sisavci?

Kljunar i ehidna dva su neobična sisavca poznata kao monotremi. Oni su jedini živući pripadnici reda Monotremata. Monotreme se razlikuju po svojim jedinstvenim karakteristikama koje ih razlikuju od ostalih sisavaca. Evo nekoliko razloga zašto se kljunar i ehidna smatraju neobičnim sisavcima:

1. Polaganje jaja: Monotremi su jedini sisavci koji polažu jaja. Ovo ih obilježje čini različitima od svih drugih sisavaca koji rađaju žive mlade nakon unutarnje gestacije.

2. Jedinstveni reproduktivni sustav: Monotremi imaju reproduktivni sustav koji kombinira značajke koje postoje i kod gmazova i kod sisavaca. Muški monotremi imaju ostruge na stražnjim nogama, koje se koriste tijekom parenja i slične su ostrugama koje nalazimo kod nekih gmazova.

3. Nemanje bradavica: Za razliku od drugih sisavaca, monotremi nemaju bradavice. Umjesto toga, imaju mliječne žlijezde koje proizvode mlijeko. Mladunci ehidne i kljunara piju mlijeko s površine majčina krzna.

4. Kloaka: Monotreme imaju kloaku, što je otvor koji služi više funkcija. Služi kao izlaz za probavni, mokraćni i reproduktivni sustav, slično onome što se opaža kod gmazova i ptica.

5. Elektropreseljenje: Platypus posjeduje jedinstvenu osobinu poznatu kao elektrolokacija. Ima elektroreceptore koji se nalaze u njegovom kljunu, koji mu omogućuju otkrivanje električnih signala koje emitira njegov plijen. Ova sposobnost pomaže kljunaru da locira male beskralježnjake u vodi.

6. Otrovna ostruga: Mužjaci kljunara imaju otrovne ostruge na stražnjim nogama. Ove se ostruge koriste tijekom rituala parenja i sposobne su zadati bolan ubod. Otrov može izazvati jaku bol kod ljudi.

7. Regulacija tjelesne temperature: Monotremi su poluvodeni (platypus) i kopneni (echidna), što utječe na regulaciju njihove tjelesne temperature. Smatraju se "mezotermnim" ili "prototermnim" životinjama, što znači da njihova tjelesna temperatura nije tako dobro regulirana kao kod drugih sisavaca. Ova značajka im omogućuje da toleriraju varijacije u temperaturi okoliša.

8. Struktura ekstremiteta: Monotremi imaju jedinstvenu strukturu udova. Platypus ima mrežasta stopala, pogodna za plivanje, dok ehidna ima snažne udove i kandže prilagođene kopanju.

9. Morfologija uha: Monotremes imaju mekane i fleksibilne uši koje se mogu uvući i pokriti otvore za uši tijekom plivanja ili kopanja, osiguravajući da voda ili prljavština ne uđu u uho.

10. Dugotrajnost: Monotremi imaju relativno dug životni vijek u usporedbi s drugim sisavcima slične veličine. Platypus može živjeti do 25 godina u zatočeništvu, a životni vijek ehidne može premašiti 50 godina.

Ove jedinstvene karakteristike čine kljunara i ehidnu fascinantnim predmetima proučavanja i očuvanja, budući da pružaju dragocjene uvide u evoluciju i raznolikost sisavaca.