- Klimatske promjene: Zagrijavanje temperature oceana i promjene morskog ledenog pokrivača negativno utječu na Krilsku populaciju, što dovodi do pomaka u njihovoj distribuciji i opadanju stanovništva.
- Zakiseljavanje oceana: Povećavanje razine kiselosti u oceanu zbog otopljenog ugljičnog dioksida može umanjiti Krillovu sposobnost da formiraju svoje školjke kalcijevog karbonata, što utječe na njihov rast i preživljavanje.
- prekomjerno ribolov: Krill se široko prikuplja za upotrebu kao riblje brašno, riblje ulje i drugi proizvodi, što dovodi do potencijalne prekomjerne eksploatacije njihovog stanovništva, posebno u određenim područjima.
- Bycatch: Krill se može nenamjerno uhvatiti kao prilog u ribolovnim operacijama koje ciljaju druge vrste, što rezultira dodatnom smrtnošću.
- zagađenje: Zagađivači poput plastike, kemikalija i teških metala koji ulaze u Antarktički ekosustav mogu izravno i neizravno utjecati na krila kroz prehrambeni lanac, što potencijalno utječe na njihovo zdravlje i reprodukciju.
- gubitak staništa: Ljudske aktivnosti poput obalnog razvoja i turizma mogu izmijeniti ili uništiti krilove staništa, poput okruženja na ledenom rubu, što dodatno utječe na njihovo stanovništvo.
Mjere očuvanja, kao što su praksa održivih ribolova, područja zaštićenih morskom morskom i propisa o zagađivanju, ključne su za ublažavanje ovih prijetnji i očuvanje populacije antarktika krila i ekosustava koji podržavaju.