Negativni utjecaji:
* Gubitak staništa i fragmentacija: Urbano širenje, krčenje šuma i intenziviranje poljoprivrede uništavaju i izoliraju staništa lisica, smanjujući njihove izvore hrane i uzgojne terene. To može dovesti do povećane konkurencije, prijenosa bolesti i smanjene genetske raznolikosti.
* Lov i hvatanje: Lisice se love zbog svog krzna, koji poljoprivrednici smatraju štetočinama ili kontroliraju upravljanje stanovništvom. To može poremetiti društvene strukture, smanjiti uzgojnu populaciju i dovesti do izumiranja lokalnog stanovništva.
* Trovanje s rodenticidom: Lisice često konzumiraju otrovane glodavce, što može uzrokovati sekundarno trovanje i smrtnost.
* Sudar vozila: Lisice često ubijaju automobili, posebno u područjima s velikom gustoćom prometa.
* Klimatske promjene: Klimatske promjene mogu utjecati na dostupnost hrane, godišnje doba i prevalenciju bolesti, stavljajući stres na populaciju lisica.
* Prijenos bolesti: Lisice mogu biti osjetljive na bolesti koje prenose ljudi, poput bjesnoće i distemper, što može utjecati na njihovo zdravlje i opstanak.
Pozitivni utjecaji:
* Urbana adaptacija: Neke vrste lisica, poput Crvene lisice, prilagodile su se urbanim okruženjima, pronalazeći hranu u smeću, vrtovima i parkovima. Ova otpornost omogućuje im da napreduju u pejzažima kojima dominiraju ljudi.
* Napori o očuvanju: Organizacije rade na zaštiti staništa lisica, implementacije humanih metoda kontrole i educiranja javnosti o odgovornom suživotu.
* Web regulacija hrane: Lisice igraju važnu ulogu u kontroli populacije glodavaca, što može biti korisno za poljoprivredu i zdravlje ljudi.
Ukupni utjecaj:
Ukupni utjecaj ljudi na lisice složen je i varira po mjestu i vrstama. Dok neka populacija lisica uspijeva u urbanim okruženjima, mnogi se suočavaju s značajnim prijetnjama gubitka staništa, lova i drugih ljudskih aktivnosti. Razumijevanje ovih utjecaja ključno je za razvoj strategija održivih upravljanja i osiguranje dugoročnog preživljavanja populacije lisica.