Evo zašto bi neke životinje * mogle * zagledati u svoj plijen:
* Procjena situacije: Zurenje omogućava grabežljivcu da prikupi informacije o veličini, pokretima i potencijalnim rutama za bijeg plijena. To im pomaže da odluče vrijedi li to potražiti.
* Zastrašivanje: Izravni pogled može biti oblik zastrašivanja, zbog čega plijen nervozan i potencijalno uzrokuje da se smrzavaju ili trče.
* Hipnoza: Neki grabežljivci, poput zmija, mogli bi intenzivno zuriti u svoj plijen kako bi potaknuli stanje poput transa. Međutim, to je kontroverzno i nije u potpunosti shvaćeno.
* Fokusiranje na cilj: Zureći pomaže grabežljivcu da održi fokus na plijen i pripremi se za napad.
Međutim, zurenje nije uvijek dio lova:
* Obiteljski grabežljivci: Mnogi grabežljivci, poput krokodila, oslanjaju se na kamuflažu i iznenadne napade. Ne trebaju zuriti u svoj plijen.
* Društveni lovci: Paketi vukova ili lavova mogu koristiti koordinirane strategije za koje ne trebaju zuriti.
* Taktika distrakcije: Neki grabežljivci, poput grabljivih ptica, mogu koristiti tehnike distrakcije, poput ispuštanja predmeta ili stvaranja gladnih zvukova, kako bi privukli pažnju plijena od svog skrovišta.
U konačnici, lovačke strategije životinja su složene i raznolike. Zurenje bi moglo igrati ulogu u nekim slučajevima, ali to nije univerzalno ponašanje.