1. Stanjivanje ljuski jaja :DDT uzrokuje stanjivanje ljuske jaja kod ptica i drugih vrsta. Vrhunski predatori, poput orlova, sokolova i ribica, vrlo su osjetljivi. Uz tanje ljuske, njihova su jaja osjetljivija na lomljenje i drobljenje, što dovodi do smanjenog reproduktivnog uspjeha i smanjenja populacije.
2. Smanjeni reproduktivni uspjeh :DDT ometa endokrini sustav vrhunskih predatora, narušavajući njihovu hormonalnu ravnotežu i reproduktivne funkcije. To može uzrokovati odgođenu spolnu zrelost, smanjenu plodnost i manji broj potomaka.
3. Promjene u ponašanju :DDT može utjecati na ponašanje vrhunskih grabežljivaca. Studije su pokazale da izložene osobe mogu pokazati promjene u ponašanju u lovu, traženju hrane i izbjegavanju predatora, što utječe na njihovu sposobnost preživljavanja u divljini.
4. Suzbijanje imunološkog sustava :DDT može oslabiti imunološki sustav vrhunskih grabežljivaca, čineći ih osjetljivijima na bolesti i infekcije.
5. Neizravni učinci na plijen :DDT može smanjiti dostupnost i brojnost vrsta plijena na koje se vrhunski predatori oslanjaju. Na primjer, ako DDT utječe na populaciju ribe u ekosustavu, glavni grabežljivci, poput tuljana ili polarnih medvjeda koji se oslanjaju na ribu kao primarni izvor hrane, također mogu doživjeti pad populacije.
6. Dugoročni zdravstveni učinci :Vrhunski grabežljivci koji prežive početnu izloženost DDT-u mogu patiti od dugoročnih zdravstvenih učinaka, poput smanjene dugovječnosti, kroničnih bolesti i povećane osjetljivosti na druge stresore iz okoliša.
7. Poremećaj strukture ekosustava :Vrhunski grabežljivci igraju ključnu ulogu u održavanju ravnoteže ekosustava. Utječući na njihove populacije i ekološke funkcije, DDT može poremetiti strukturu i dinamiku čitavih ekosustava.
Zbog potencijalnih učinaka na vrhunske predatore i okoliš u cjelini, DDT je sada zabranjen ili strogo ograničen u mnogim zemljama. Međutim, postojanost DDT-a u okolišu znači da se njegovi utjecaji mogu osjećati još godinama, posebno u regijama u kojima se u prošlosti intenzivno koristio.