Dodovo stanište uništeno je ljudskim aktivnostima, uključujući uvođenje ne-domorodnih vrsta kao što su štakori i svinje. Te su se unijele vrste natjecale s Dodoom za hranu i resurse, a uništile su i Dodoova mjesta za gniježđenje.
Preotporno lov
Dodo su također lovili ljudi zbog svog mesa, perja i ulja. Dodo je bio lako loviti jer je bio usporen i nije imao prirodne grabežljivce.
Klimatske promjene
Klimatske promjene možda su također igrale ulogu u Dodovom izumiranju. Na stanište Dodo utjecalo je porast razine mora i promjene temperature i kiše. Te promjene otežavaju Dodou da pronađe hranu i preživi.
Kombinacija ovih čimbenika dovela je do izumiranja Dodoa do kraja 17. stoljeća.